Volimo da su djeca vani, no već dugo se „bunimo“ da provode previše vremena pred kompjuterima i premalo se druže. Iako su nam pokušavali objasniti da to može biti korisno, roditeljima to baš nije „sjedalo“. Međutim, stvari se mijenjaju.
Istraživanja su pokazala da „gejmanje“ može imati pozitivne učinke – poboljšava brze reakcije, razvija strategijsko razmišljanje i donošenje odluka pod pritiskom, vještine koje mogu biti korisne i u stvarnom životu.
Roditelji sve više uviđaju da vrijeme provedeno pred ekranima nije nužno izgubljeno, osobito otkako je esport postao ozbiljna industrija.
Tvrtka Prodigy, koja razvija aplikacije za učenje kroz igre, provela je anketu među američkim roditeljima i otkrila da se percepcija esporta drastično promijenila. Evo što su saznali:
- Roditelji ulažu i do 3000 dolara u gejming i igračke ambicije svoje djece, dok je prosječna investicija oko 1000 dolara (blizu 1000 eura).
- Više od 40% roditelja vjeruje da esport nudi djeci bolju budućnost od tradicionalnih zanimanja poput učitelja ili odvjetnika.
- Trećina roditelja smatra da bi igrice mogle pomoći djeci u osiguravanju stipendije za fakultet. Iako to kod nas još nije uobičajeno, svijet postaje globalno selo, pa ništa nije nemoguće.
- Polovica roditelja vjeruje da videoigre pozitivno utječu na mentalno zdravlje i društvene vještine njihove djece – što je značajna promjena u odnosu na prijašnja desetljeća.
Prednosti gejmanja
Roditelji su ili promijenili mišljenje – ili se jednostavno pomirili sa stvarnošću. Većina ih sada prepoznaje prednosti igranja videoigara, poput boljeg strateškog razmišljanja, rješavanja problema i poboljšane komunikacije te timskih vještina. Shvatili su da djeca zaista imaju koristi od igranja, nakon što su im to već dugo pokušavala objasniti.
U Americi je dodatno pomogla činjenica da nije rijetkost da djeca već s 11 godina zarađuju stotine, pa i tisuće dolara igrajući igre. Najuspješniji u esportu zarađuju milijune na turnirima u igrama poput Fortnitea. Tako je stereotip o „lijenom gejmeru u mračnoj sobi“ postao stvar prošlosti.
„Videoigre se više ne smatraju pukom razbibrigom“, kaže Joshua Prieur, direktor u tvrtki Prodigy Education. „Pokazalo se da potiču napredovanje jer izazivaju djecu, a ne stvaraju strah od neuspjeha.“
Osim toga, sve više mladih igrača kasnije postaju programeri igara, softverski inženjeri ili dizajneri, oblikujući budućnost digitalne zabave. Drugi pronalaze prilike u streamingu, stvaranju sadržaja ili esport menadžmentu. Industrija također traži analitičare, organizatore događaja i marketinške stručnjake.
Naravno, bitno je zadržati ravnotežu. Neće svi uspjeti u industriji videoigara, ali ako se gejming koristi na pravi način – može biti koristan alat za razvoj vještina budućnosti.
Vrisak.info
