Donosimo najvažnije razloge zbog kojih bi svatko trebao barem pokušati donirati dozu. Jer spašavanjem tuđih života, možete spasiti i vlastiti.
U svijetu se prikupe 92 milijuna doza krvi na godinu, a jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života. Otprilike polovica od toga prikupi se u zemljama visokih prihoda u kojima živi samo 15 posto svjetske populacije.
U Hrvatskoj krv daruje 4,2 posto stanovništva, odnosno sakupe se 42 doze na 1000 stanovnika, ističe nam specijalistkinja transfuzijske medicine iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu dr. Irena Jukić.
Iako je u vodećim zemljama po broju dobrovoljnih darivatelja krvi ta brojka bliža 10 posto.
VIŠE MUŠKARACA NEGO ŽENA
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka jest čovjek – darivatelj krvi. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika, potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
U Hrvatskoj je još uvijek mnogo veći broj muškaraca dobrotvornih darivatelja, ističe dr. Jukić, a u dugogodišnjem radu Zavoda detektirali su i najvjerojatnije obrazloženje.
U ovakve se aktivnosti mladi ljudi uključuju u srednjoj školi. Djevojke te dobi često su premršave i ne zadovoljavaju niti onaj osnovni kriterij za žene, minimalno 55 kilograma tjelesne težine, objašnjava naša sugovornica pa nastavlja:
Zatim je tu i generativna faza, trudnoća i rađanje. Veliki broj žena postanu redovite darivateljice krvi upravo kada prođu ovu životnu fazu, govori.
Ako se do sada niste odlučili na dobrovoljno darivanje krvi iz altruističkih razloga i možda vam treba pokoji dodatni motiv, u nastavku pročitajte zašto je darivanje krvi dobro i za vaše zdravlje. Jer spašavanjem tuđih života, možete spasiti i vlastiti.
1. REDOVITO DARIVANJE KRVI POVEZANO JE S MANJIM RIZIKOM OD INFARKTA
O toj temi napisano je nekoliko radova, govori dr. Jukić, a znanstveno je potvrđeno kako redoviti darivatelji krvi rjeđe obolijevaju od infarkta miokarda.
2. ODREĐIVANJE ZDRAVLJA KRVI
Kod svakog darivanja krvi uzimamo uzorak te se određuje krvna grupa i rezuz faktor, zatim se rade laboratorijske pretrage na hepatitis B, C, HIV, sifilis, objašnjava dr. Jukić te dodaje kako je kratak liječnički pregled također uobičajeni dio obrade svakog darivatelja.
U Zavodu su također primijetili nešto što se odnosi na starije darivatelje:
S godinama je elasticitet krvnih žila malo slabiji, pa se stariji darivatelji krvi nakon uzimanja uzorka često osjećaju bolje. No to je subjektivan dojam – kaže.
3. OSJEĆAJ SAMOPOŠTOVANJA ZA DULJI I KVALITETNIJI ŽIVOT
Većina dobrotvornih darivatelja krvi jednostavno želi pomoći drugima, a to im daje osjećaj samopoštovanja koji pozitivno utječe i na njihovo zdravlje.
Vrisak.info
