– Moje mjesto na listi za Europski parlament zapravo je nastavak nastojanja HDZ Hrvatske da pomogne Hrvatima u BiH u osiguranju jednakopravnosti, ali i BiH na njezinom europskom putu. Podsjetila bih i da je HDZ BiH u potpunosti opredijeljena za europske integracije i članstvo BiH u Europskoj uniji, kazala je Željana Zovko, kandidatkinja HDZ RH na izborima za Europski parlament i aktualna europarlamentarka, u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis.
Zovko je, među ostalim, istaknula da cilj njezinog političkog angažmana ostaje borba za jednakopravnost konstitutivnih naroda i građana u okviru europski orijentirane zemlje što će Bosni i Hercegovini pomoći na europskom putu.
Zašto je važno izići na predstojeće europske izbore i koliko su oni važni za Hrvate u Bosni i Hercegovini?
Predstojeći europski izbori važni su jer građani zemalja članica Europske unije biraju svoje predstavnike za koje smatraju da će u idućih pet godina najbolje predstavljati njihove interese. Analiziramo li dosadašnji rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, uvidjet ćemo kako su, među ostalim, otvorili i brojna pitanja koja se tiču BiH, naročito položaja Hrvata u BiH i njihove borbe za osiguranje pune jednakopravnosti, kroz izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava BiH te potrebu preuređenja ove zemlje na načelima jednakopravnosti. Na različite načine hrvatski su zastupnici, počevši od Rezolucija kao i rasprava pred tijelima Parlamenta i Europske unije usmjeravali pažnju ka BiH i potrebi njezinog preuređenja u zajednicu jednakopravnih naroda i građana koja će kao takva brže koračati ka članstvu u Uniji.
Izlaskom na izbore 26. svibnja borimo se za bezbroj novih prilika kojima na različite načine možemo pomoći BiH i ubrzati njezin europski put. Hrvati u BiH koji su također građani Unije svakako trebaju iskoristiti svoje biračko pravo te preko zastupnika u Europskom parlamentu kojima daju svoje povjerenje, osigurati da se u najvišem zakonodavnom tijelu EU raspravlja i traga za rješenjima i njihovih problema. Jednostavno ove izbore treba shvatiti i kao priliku za BiH, ubrzanje njezinog europskog puta i izgradnju stabilne, učinkovite i moderne europske države.
U svojim dosadašnjim istupima i u radu u Europskom parlamentu često ste svoj glas dizali i upozoravali na nejednakopravan status Hrvata kao konstitutivnog u složenoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina?
Budući da sam i sama Hrvatica iz BiH, smatram da jako dobro razumijem važnost izgradnje mira i stabilnosti u BiH na temeljima pune jednakopravnosti svih naroda. I interesi Republike Hrvatske su izboriti se za prava Hrvata u BiH ali i za mirnu i stabilnu BiH s kojom Hrvatska ima najdužu granicu i najvažniji joj je susjed. Nažalost, u posljednjih 20 godina Hrvati u BiH su na različite načine obespravljeni, prije svega nametnutim izmjenama Ustava Federacije BiH od strane visokih predstavnika. Sustavno oduzimanje prava Hrvatima u BiH kao i kršenje pojedinačnih prava usporava europski put BiH. Na to sam tijekom svojeg mandata više puta upozorila sa željom da pokrenem dijalog u institucijama EU koji će doprinijeti pronalasku rješenja koje će BiH donijeti političku stabilnost bez koje nema ekonomskog napretka. Važno je to ne samo za BiH već i Hrvatsku ali i čitavu Europsku uniju jer BiH je zemljopisno i kulturološki dio Europe i kao takva utječe i na mir i stabilnost Europske unije.
Takav Vaš pristup nije ostao bez odjeka ali i često zlonamjernih kritika iz radikalnih bošnjačkih krugova ali i otvorenih prijetnji?
Naravno da reakcije na moj rad i ono što sam govorila nisu uvijek bile pozitivne jer ima i onih koji ne žele vidjeti BiH u EU iako se za to deklarativno zalažu. Što se tiče prijetnji koje su upućene meni osobno, smatram da se njima trebaju baviti isključivo nadležne institucije. One ni na koji način nisu utjecale na moj rad i nastojanja. Moje je mišljenje da članstvo BiH u EU nema alternativu, a članicom Unije BiH može postati samo ukoliko osigura poštivanje prava svim svojim narodima i građanima. Oni koji to ne shvaćaju ne misle dobro BiH.
Također, važno je shvatiti i prihvatiti da je Hrvatska uvijek bila i ostat će najvažniji partner BiH na njezinom europskom putu, partner čija iskustva i pomoć su nam previše dragocjeni. Izmišljene afere ne smiju ugroziti odnos najbližih susjeda ali i najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera čija neraskidiva veza i most suradnje su upravo Hrvati u BiH.
Posebno ste isticali važnost izmjene izbornog zakona i nelegitiman izbor Željka Komšića kao drugog pričuvnog bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH. Koliko njegov izbor i njegova retorika truje međunacionalne odnose unutar BiH ali i između naših susjeda?
Prema Ustavu BiH koji je dio Daytonskog mirovnog sporazuma, članovi Predsjedništva BiH biraju se iz reda konstitutivnih naroda i predstavljaju interese naroda koji ih je izabrao. Svako kršenje tih načela ujedno je i kršenje Ustava kao najvišeg pravnog akta svake države. U tom kontekstu nije dobro da bilo tko drugom bira predstavnike i to je načelo koje treba osigurati novim Izbornim zakonom BiH, a potom i novim Ustavom kojeg po prvi put trebaju donijeti predstavnici naroda BiH. Usvajanjem nekoliko Rezolucija o BiH, Europski parlament je dao svoj doprinos potrazi za rješenjima koja će osigurati uređenje BiH po mjeri svih, bez separatizma i unitarizma. To bi zapravo bio neki „srednji put“, preustroj na načelima federalizma koji bi ujedno omogućio i provedbu odluka Ustavnog suda BiH.
Što govori činjenica da ste na listi HDZ-a na visokom četvrtom mjestu, je li to i svojevrsna poruka Vaše stranke i predsjednika i premijera Andreja Plenkovića Hrvatima u BiH i Bosni i Hercegovini?
Moje mjesto na listi je zapravo nastavak nastojanja HDZ Hrvatske da pomogne Hrvatima u BiH u osiguranju jednakopravnosti ali i BiH na njezinom europskom putu. Podsjetila bih i da je HDZ BiH u potpunosti opredijeljena za europske integracije i članstvo BiH u Europskoj uniji. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je kao bivši član Predsjedništva BiH podnio zahtjev za članstvo BiH u Europskoj uniji. Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je učinio puno za BiH tijekom svog mandata u Europskom parlamentu, te je kasnije kao hrvatski premijer našu zemlju stavio na vrh prioriteta RH. U tom kontekstu je i njegova nedavna izjava kako će Hrvatska nastaviti snažno podupirati europski put BiH koji podrazumijeva i ostvarenje jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Nastavak opredijeljenosti i potpore BiH i Hrvatima u njoj HDZ Republike Hrvatske je dokazao i prihvaćanjem moje kandidature od strane HDZ BiH. Način je to na koji žele osigurati da se naš glas i dalje čuje u europskim institucijama. Time se još jednom potvrđuje da BiH nema većeg prijatelja od RH, zemlje u kojoj živi oko pola milijuna Hrvata, koji su također već građani EU i kao takvi mogu i trebaju povesti ovu zemlji ka članstvu.
Za kraj pitanje zašto treba od 23. do 26. svibnja 2019. kada će 350 milijuna građana EU-a ponovo imati priliku izabrati 705, izići na birališta i glasovati za Željanu Zovko kandidatkinju HDZ-a?
Odgovora na ovo pitanje ima zaista puno. Vjerujem da sam ih nudila svakog dana mandata, intenzivno radeći na područjima vanjske, sigurnosne i migracijske politike Europske unije, posebice se zalažući za europsku BiH i jednakopravnost Hrvata u BiH . Ipak, najvažniji odgovor na pitanje treba li izaći na izbore 26. listopada i dati mi glas je u činjenici da sam se uspjela izboriti za to da se glas Hrvata iz BiH čuje u Europskom parlamentu i svim europskim institucijama u Bruxellesu.
Cilj mojeg političkog angažiranja ostaje ustrajati u borbi za jednakopravnost sva tri naroda i građana u okviru jedne europski orijentirane zemlje te joj pomoći na njezinom europskom putu. To je moj kao i prioritet stranke kojoj pripadam, HDZ BiH. Htjela bih podsjetiti da je mojim radom i zalaganjem usvojeno izvješće o BiH u koje su uključeni i amandmani kojima sam pozvala na donošenje Izbornog zakona i popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH,sukladno odlukama Ustavnog suda BiH. Upozorila sam i na važnost postizanja kompromisa u formiranju vlasti koja treba odražavati načelo legitimnog predstavljanje svih konstitutivnih naroda. Ukazivala sam i na važnosti provedbe brojnih drugih reformi koje će BiH transformirati u modernu i učinkovitu zajednicu u kojoj će se poštovati prava ali i kulturna i jezičnu raznolikost konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i drugih građana, po uzoru na države članice Unije.
Reagirala sam i na problem nedostatka medija na svim službenim jezicima u BiH, amandmanima pozivajući na osiguranje medijskog pluralizma i kulturne raznolikosti. Puno je još toga urađenog čime sam trasirala put ka još jačem angažiranju u borbi za prava Hrvata u BiH, izgradnju mirne, stabilne, ekonomski razvijene BiH, ujedno i jednog od najvažnijih prioriteta Republike Hrvatske.
Hrvatski medijski servis
