Zdenko Ćosić jedan je od veterana bosanskohercegovačke politike i možda jedini koji je aktualan i danas, a da je bio na sceni devedesetih godina. S druge strane, nema partijski i komunistički background. Kao ‘klinac’ je sjedio u parlamentu u Sarajevu sa svega 28 godina i svjedok je vremena koje je povod ovomu tekstu, odnosno, 9. siječnja 1992. kada su Srbi krenuli u stvaranje srpske republike u BiH.
Danas je Ćosić u istom tom parlamentu, u nešto drugačijoj ulozi. Aktivan je u politici protekla tri desetljeća, stoga je upravo on izvrstan sugovornik kada su u pitanju teme koje polariziraju javnost a za čije je dublje razumijevanje potrebno znati i malo širi povijesni i politički kontekst. Dijalog.hr je s Ćosićem razgovarao o Danu Republike Srpske i (bes)mislenosti proslave istog baš na današnji dan.
Republika Srpska, jedan od dva entiteta u BiH, nastao Daytonskim mirovnim sporazumom odnosno krajem rata, 9.1. slavi svoj dan u spomen na 9. siječanj 1992. godine. U Banja Luci je u utorak svečano, a politička prepucavanja na relaciji Sarajevo – Banjaluka i Veleposlanstvo SAD-a – Banjaluka uvijek su aktualna oko ovog datuma jer je Ustavni sud BiH u više navrata kazao kako je Dan RS-a neustavan s obzirom na to da se obilježava na blagdan svetog Stefana, odnosno na krsnu slavu. Po tumačenju Ustavnoga suda to je diskriminacijski za građane RS-a koji nisu pravoslavne vjere i ne slave krsnu slavu.
‘Obilježavanja Dana RS-a nema pravno ili povijesno utemeljenje’
“Dan Republike Srpske obilježava se voljom Narodne skupštine Republike Srpske 9. siječnja, a taj dan je uzet kao sjećanje na događaj iz 9. siječnja 1992. kada je Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH. Podsjetimo da je skupština srpskog naroda predstavljala odbjegle zastupnike iz tadašnje Skupštine Savezne republike Bosne i Hercegovine i da ta deklaracija koju su ti zastupnici proglasili 1992. nema baš neke veze sa današnjom, dejtonskom RS, koja je unatoč tome uzela 9. siječnja obilježavati kao svoj dan”, započeo je Ćosić u intervjuu za Dijalog.hr.
“Znamo da je Ustavni sud jedan članak odnosno stavak toga zakona o Danu RS-a proglasio neustavnim i da od tog trenutka pitanje obilježavanja Dana RS-a nema pravno ili povijesno utemeljenje nego je puno više utemeljeno na jednom emotivnom i političkom stavu koji bi se nekad mogao nazvati iracionalnim, ali znamo da kad se nađu iracionalne emocije u politici u sukobu s činjenicama uglavnom pobjeđuju – iracionalne emocije. Danas je važniji taj emotivni dio nego da se preispita pravno utemeljenje toga čina. Pustimo sad na stranu stav Ustavnog suda”, poručio je.
“Ako pogledamo spomenutu deklaraciju iz 1992. onda bismo mogli reći da je i obilježavanje toga danas kao dana RS, entiteta u BiH, također neutemeljeno, protivno samoj Deklaraciji koja se obilježava. U toj deklaraciji iz 1992. stoji da se Republika nalazi u sastavu Jugoslavije, kao njena federalna jedinica. Ta deklaracija je u sadašnjosti promašena, pregazila ju je povijest jer se današnja RS ne nalazi u Jugoslaviji, nije njena jedinica, štoviše, Jugoslavija danas ne postoji. Dalje, u jednom od članaka se kaže da će biti sjedište organa Republike u Sarajevu. A znamo da je danas dejtonska RS mentalno i politički dalje od Sarajeva nego od Jugoslavije”, rekao je.
Koliko je obilježavanje u skladu s deklaracijom?
“Treba preispitati, sa stajališta deklaracije, koliko je obilježavanje današnjeg dana u skladu s deklaracijom, jer u njoj, u točki 4 stoji, da će se Ustavom Republike garantirati puna ravnopravnost naroda i građana i zaštititi ih od bilo kakve diskriminacije, a danas, upravo danom RS-a, osporava se sa toga stajališta koje je sama deklaracija naglasila, osporava se zato što nije usuglašen sa stavom jednakosti pred zakonom, odnosno ne otklanja diskriminaciju građana, a što je potvrdio i Ustavni sud”, kazao je Ćosić.
“Međutim, bilo kakvi pravni argumenti i povijesne neodrživosti tih odluka, neće je učinit manje važnom za Narodnu skupštinu jer će ona i dalje inzistirati na obilježavanju toga dana iz onih iracionalnih, emotivnih i političkih razloga i tu dolazimo do jednog pitanja koje nije doseglo svoj vrhunac, do jednog konflikta političkog koji će još trajati, siguran sam da će to pitanje dobivati na važnosti u sklopu svih ovih razgovara o reformama koje treba napraviti po zahtjevu Europske komisije kako bi BiH ispunjavala uvjete koje joj je EK postavila kao preduvjete za otvaranje pregovaračkog procesa”, rekao je on.
“U načelu, svi neka slave što žele i smatraju da je njihov dan, nemam ništa protiv, ali ovdje imamo jedan politički, pravni, povijesni ali i slučaj koji se neće moći rješavati pukom pravnom normom, jer je duboko ukorijenjen u jedan emotivni karakter tog stava. On je utemeljen na mitologiji, kao što je i većina svih identiteta utemeljena na vrlo upitnim temeljima, ali su oni jaki, a kad vam netko dira u temelje, to prerasta u konflikt. Nadam se da će se to pitanje prije nego postanje konfliktno naći na dnevnom redu uz posredovanje dobronamjernih predstavnika međunarodne zajednice kako bi se prestao ponavljati ovaj ciklični problem svake godine oko ovog datuma”, zaključio je Ćosić.
Vrisak.info
