Jedan od najčešćih razloga i dvojbi kod ljudi – cijepiti se ili ne protiv koronavirusa – odnosi se na eventualne posljedice, a najčešće se preko društvenih mreža šire glasine kako cjepiva masovno izazivaju srčane ili moždane udare, odnosno trombove koji onda začepe dio krvožilnog sustava i završe fatalno.
Čak su i među velikim kompanijama koje proizvode cjepivo postojala podmetanja oko toga da su jedna ili druga cjepiva učinkovitija ili pak da izazivaju probleme slične naravi. Dio dvojbi otklonila je dr. Sandra Lakičević s Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru. Ona je potvrdila kako je porastao broj osoba koje su imale moždane udare nakon zaraze koronavirusom.
Tvrdnje liječnika
”Mi smo u cijeloj pandemiji vidjeli da imamo veći broj pacijenata s trombotičkim moždanim udarima. Tako da smo to osjetili. To sve treba statistički obraditi, ali osjetno veći broj pacijenata imamo s trombotskim moždanim udarima. A što se tiče cijepljenja, nismo zaista imali takvih slučajeva moždanih udara”, rekla je dr. Lakičević. Pojasnila je i kako se kod moždanih udara izazvanih trombovima radilo o osobama koje nisu bile cijepljene.
Dr. Sandra Lakičević potvrdila je to Večernjaku na marginama predstavljanja novoga važnog iskoraka – u pokretanju trombektomije, odnosno spašavanju života ljudi koji su imali izljeve krvi u mozak ili pak začepljenja trombovima.
Iako Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru nije radila detaljnu analizu, odnosno statistički obradila sve slučajeve povezane eventualno s koronavirusom, brojni su nalazi u svijetu koji govore o povezanosti zaraze i oboljenja krvožilnog sustava.
Tako su nalazi australskih znanstvenika sa Sveučilišta Queensland pokazali kako moždani udar pretrpi čak dva posto pacijenata koji se liječe na odjelima intenzivne skrbi u trenutku kada su oboljeli od COVID-a. Prema podacima prikupljenima od oko 2700 pacijenata, veći rizik za smrt je zabilježen kod oboljelih koji su imali hemoragijski moždani udar izazvan krvarenjem nego kod onih koji su imali ishemijski moždani udar, odnosno ugrušak. Pacijenti s hemoragijskim moždanim udarom su imali prosječno peterostruko veći rizik za smrt nego oboljeli od koronavirusa koji nisu imali moždani udar.
U promatranoj skupini učestalost izljeva krvi u mozak bila je oko 50% veća nego učestalost moždanog udara prilikom začepljenja. Posebno su pri tome ugroženi muškarci starije životne dobi. I druge studije su već povezale zarazu koronavirusom s povećanjem rizika za značajne neurološke komplikacije. Istodobno, britanski neurolozi su otišli i korak dalje tvrdeći da virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pak pacijenata koji su već ozdravili.
Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad. Po tim navodima, kod više od 40 pacijenata oboljelih od COVID-a neurolozi s instituta Sveučilišnog koledža u Londonu dijagnosticirali su oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja središnjeg živčanog sustava. Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala središnjeg živčanog sustava, kod 10 privremeno oboljenje mozga s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sustava.
Ispituje se jedan slučaj
U Bosni i Hercegovini se, prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva, još uvijek ispituje je li tek jedan smrtni slučaj povezan s posljedicama cijepljenja iako na društvenim mrežama “vrve” podaci i tvrdnje kako je postupak imunizacije odgovoran za veliki broj smrti.
Istodobno studija na 29 milijuna cijepljenih je pokazala kako postoji određena doza opasnosti nakon cijepljenja AstraZenecom od stvaranja krvnih ugrušaka i drugih ozbiljnih stanja koja mogu izazvati krvarenje. Jednaka je situacija s cjepivom Pfizer. No, studija je otkrila da je rizik od takvih problema nakon zaraze koronavirusom značajno i bitno veći.
Utvrđeno je da na svakih 10 milijuna ljudi cijepljenih cjepivom AstraZeneca dodatnih 107 osoba bi bilo hospitalizirano ili bi umrlo, što je devet puta manje od rizika za isto stanje nakon zaraze COVID-om, i dodatnih 66 bilo bi hospitalizirano ili bi umrlo od krvnih ugrušaka u venama, što je 200 puta manje od rizika infekcije.
Vrisak.info
