Otkako je aktualni međunarodni visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku o povećanju broja izaslanika u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda te promjenama koje se tiču procedura izbora federalnih vlasti, ne prestaju pritisci bošnjačkih stranaka, aktivista, akademske i Islamske zajednice te drugih podupiratelja da se donese nova odluka.
Glasovanje o neovisnosti BiH prije 31 godinu, uz sve druge okolnosti, donijelo je, potvrdit će se i kasnije, opasnu praksu preglasavanja jednoga naroda od druga dva, piše Večernji list BiH.
Tada je bilo, kako neki danas vole karakterizirati odnose u zemlji, 2:1 za BiH. Tadašnji rasplet bio je neizbježan s obzirom na to da Bošnjaci (tadašnji Muslimani) i Hrvati nisu željeli ostati u zajednici krnje Jugoslavije nakon što je krvavi rat već pokazao posljedice u Hrvatskoj, a Srbi su željeli ostati u administrativno-teritorijalnoj vezi s Beogradom pod svaku cijenu.
Ponavljanje pogrešaka
Na referendum su masovno izišli Hrvati i Bošnjaci, a Srbi su uglavnom ostali doma. Ta praksa preglasavanja i u daytonskoj BiH pokazala se kao opasan presedan koji redovito izaziva tektonske poremećaje te narušava povijesni društveni, nacionalni i politički kontinuitet zemlje u kojoj je nezaobilazna uloga triju kolektiviteta. Upravo je taj kontinuitet zapisan i u Daytonskom mirovnome sporazumu po kojemu BiH funkcionira. Prvi put kada je u BiH međunarodna zajednica intervenirala kako bi pokušala zemlju, kao u laboratoriju društvenih pokusa, usmjeriti prema većinskome sustavu dominacije, izbila je prva velika kriza. To je bilo 2000. kada su grubo izmijenjeni izborni propisi koje su dogovorile tri strane te se pogodovalo isključivo bošnjačkoj strani.
Naime, tzv. Barryjeva pravila promijenila su način biranja izaslanika za federalni Dom naroda te se zapravo počelo i sa ozakonjenjem prakse lažnog predstavljanja, a onda i preglasavanja te narušavanja predstavljanja naroda. Uspostavljena je probošnjačka vlast Alijanse za promjene iz koje su izbačene ključne hrvatske stranke koje su imale narodni legitimitet jer je za njih glasovao najveći broj Hrvata. Otpor tom političkom nasilju kasnije je rezultirao Hrvatskom samoupravom koju je pak međunarodna zajednica ugasila silom, upadom i gašenjem Hercegovačke banke te smjenom i procesuiranjem hrvatskih političkih dužnosnika. Repriza se dogodila desetak godina kasnije kada su, uz potporu međunarodne zajednice, ponovno iz vlasti izbačene hrvatske stranke. I ovaj put iza preglasavanja su jednoglasno stajale dvije najznačajnije bošnjačke stranke – SDA i SDP BiH koje su uspostavile koaliciju te kao pobočnike postavile političke marginalce kod Hrvata, koji su već nakon sljedećih izbora postali politička prošlost. U posljednja dva izborna ciklusa vodeća bošnjačka stranka SDA je s drugim satelitima najprije 2018. godine pokušala Hrvate ponovno svesti na mjeru, odnosno preglasati i izbaciti iz vlasti. Identičan scenarij spremao se i za izbore 2022. godine. U čak četiri navrata voljom bošnjačkih birača na poziciju rezerviranu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić. Otkako je aktualni međunarodni visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku o povećanju broja izaslanika u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda te promjenama koje se tiču procedura izbora federalnih vlasti, ne prestaju pritisci bošnjačkih stranaka, aktivista, akademske i Islamske zajednice te drugih podupiratelja da se donese nova odluka te OHR “kompenzira” izgubljenu mogućnost brutalnog preglasavanja Hrvata.
Schmidtova uloga
To se dodatno aktualizira nakon što je Zastupnički dom Parlamenta FBiH za predsjednicu entiteta izabrano Lidiju Bradaru, a potpredsjednike Refika Lendu i Igora Stojanovića. S obzirom na to da je Lendo već poručio kako bez sudjelovanja SDA neće odobriti mandatara, otvara se problem uspostave nove Vlade. Jedan od prijedloga za “rješenje” stigao je i od NES-a i SBiH koji se premišljaju hoće li biti dio tima “osmorke” ili pak ostaviti prostor za suradnju sa SDA i DF-om. Te bošnjačke stranke zagovaraju da se ozakoni mogućnost preglasavanja u samom vodstvu FBiH te da isključivo većina (a to su Bošnjaci jer su tri i pol puta brojniji od Hrvata) odlučuje kroz Zastupnički dom o izboru izvršne vlasti. Takav korak, kojim bi se posve negirala realnost i odnosi triju naroda, BiH bi još više dezintegrirao. Kratka povijest ove zemlje najbolje o tome uči.
Vrisak.info
