Nametanje Kaznenoga zakona koji se tiče negiranja genocida, ratnih zločina te kažnjavanja govora mržnje dovelo je do blokade institucija, ali i nastavka prakse kršenja ovih zakonskih odredbi, što je u posve drugi plan stavilo reforme koje su ove godine trebale rezultirati izmjenom Izbornoga zakona i djelomičnim rješavanjem hrvatskoga pitanja u zemlji, piše Zoran Krešić/Večernji list BiH.
Kao i ranijih godina, “kriza” se preselila na drugu stranu, no problemi time nisu nestali, nego se još dodatno gomilaju prijeteći dodatno narušiti odnose u FBiH između Hrvata i Bošnjaka. Nije posve jasno je li posljednja kriza programirano izazvana.
Unitarističke ideje najsnažnije zagovaraju podobni Hrvati
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović je na nužnost izmjena Izbornoga zakona te ograničene reforme Ustava upozorio prvog čovjeka međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta. Pri tome je zatražio potporu da se taj proces potakne u ovoj godini, koja je neizborna, kako se kriza ne bi dodatno sljedeće godine rasplamsala s krajnje neizvjesnim epilogom.
No, za nastavak razgovora mora se složiti međunarodno ozračje, ali i raspoloženje domaćih političara i politika, što je, međutim, sada krajnje neizvjesno. Hrvatske stranke upozoravaju da neće biti uvjeta za održavanje općih izbora sljedeće godine te provođenje njihovih rezultata.
Ponajprije stoga jer su u Izbornome zakonu izbrisane odredbe kojima se definira način biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda koji za Hrvate ima iznimno važnu ulogu jer je svojevrsni kontrolni mehanizam kako ih tri i pol puta brojniji Bošnjaci ne bi preglasali i u vlast pozicionirali podobne Hrvate koji zbog interesa vlastitih fotelja snažnije brane unitarističke pozicije i dominaciju nego što to čine bošnjačke stranke.
Ponajprije je riječ o provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić” kojim se inzistira na tome da se mora osigurati legitimno političko predstavljanje, a što u prijevodu znači da izabrani političar mora biti izraz volje konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba te je pri tome nebitno je li on Hrvat po nacionalnosti ili nije.
Hrvatske stranke su u tome smislu dostavile više prijedloga koji ispunjavaju očekivanja ove presude, ali i onih Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojima se inzistira na tome da se i predstavnici manjina mogu kandidirati za najviše dužnosti u državi. Prijedlozi pak bošnjačkih stranaka svode se na to da taj narod ima potpunu dominaciju. A to znači da se FBiH pretvori u presliku entiteta Republika Srpska kako bi Bošnjaci mogli dominirati nad Hrvatima.
Žrtvovanje Bošnjaka u RS
Koliko se daleko ide s tom politikom, svjesno se žrtvuje poziciju Bošnjaka, ali i Hrvata, koji su u diskriminiranom položaju u Republici Srpskoj, kako bi se FBiH pretvorila u bošnjačku državicu. O tome govori prijedlog da se uloga gornjeg Doma naroda u FBiH izjednači s ulogom Vijeća naroda u RS-u koji ima folklornu, a ne bilo kakvu parlamentarnu ulogu jer tamošnje Hrvate i Bošnjake srpska većina redovito preglasa.
U slučaju da dogovora o izmjenama Izbornog zakona ne bude, rezultati izbora, ako ih bude, bit će teško provedivi. A to će onda dalje osnažiti politike srpske i bošnjačke strane, koje zagovaraju disoluciju zemlje odnosno unitarizam. A obje imaju identičan učinak – vode daljnjoj destabilizaciji zemlje.
To u suštini međunarodnoj zajednici šalje signal o beznadnom slučaju, a mladim ljudima da je što prije napuste. Stoga je hrvatsko pitanje ključno za opstanak BiH kao pomirenje politika unitarizma i separatizma.
Vrisak.info
