Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 traži liječničku pomoć zbog pojave u literaturi donedavno nepoznatog post-COVID-19 sindroma. Simptomi vezani uz navedeni sindrom uznemiruju, onemogućuju svakodnevno funkcioniranje i traju tjednima. Zanimljivo je da se post-COVID-19 sindrom ne događa samo u osoba koje su preboljele teži oblik COVID-19 već se često viđa i kod osoba koje su imale blagi oblik bolesti.
Post-COVID sindrom je stanje s kojim se liječnici sve češće susreću kod pacijenata koji su preboljeli bolest COVID-19 i kod kojih je ova bolest ostavila posljedice i otvorila put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje. Suhi, podražajni, uporni kašalj, zamor i zaduha, mogu skrivati ozbiljne komplikacije i predstavljaju potencijalnu životnu ugrozu.
Znanstvenici s King’s Collegea i Harvarda su objavili vrlo zanimljive rezultate istraživanja vezano uz Britansku varijantu SARS-CoV-2 virusa B1.1.7 od koje svi strahuju gdje su prikazali potpuno nove spoznaje vezane uz širenje, moguće ponovljene infekcije, ali i simptome ovog soja.
-Njihovo je istraživanje pokazalo da ovaj britansko soj ne dovodi do teže kliničke slike kao što se ranije mislilo. To je vrlo važan podatak. Također su, analizirajući velik broj uzoraka, primijetili su da je oko 0,7 % šansa za moguću reinfekciju, što je jako dobro. Otkrili su da je mogućnost širenja ovog soja svega 35% veća od onog što se mislilo ranije kada se govorilo o 70%. I to su te dobre vijesti. Osjećamo se sve sigurnije i stabilnije, rekao je prof. dr. sc. Dragan Primorac, genetičar i forenzičar, gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska dodavši da se trebaju i dalje poštovati epidemiološke mjere kako bi se taj soj držao pod kontrolom.
Kaže kako su najopasniji mutirani sojevi vezani za promjenu jedne aminokiseline na spike proteinu i ona kao takav ima veću mogućnost vezanja na receptore.
-Ovaj drugi ima tzv. deleciju dvije aminokiseline, o njemu često govorimo i on je bio vezan uz Dansku. Ali ako gledate kako je on bio proširen i od kuda dolazi, iz Južne Afrike, onda se mi bavimo tim sojevima, ali imate niz drugih mutacija. Ali važno je za istaknuti da ovaj virus zbog svog velikog genoma i mogućnosti popravljanja tih mutacija nema veliki broj mutacija kao npr. virus gripe, i to je prednost o kojoj treba govoriti, poručio je istaknuvši da uvijek treba biti oprezan ali da nam ove nove informacije koje su objavljene daju nam veći osjećaj sigurnosti nego što je to bilo prije.
Ističe da smo na početku pandemije znali o virusu ovo što znamo danas cijeli bi svijet napravio manje pogrešaka.
-Jučer je objavljen podatak da osobe koje su bile u kontaktu s virusom i razvile protutijela te osobe s jednim cijepljenjem razvijaju isti titar protutijela kao i osobe koje su dva puta cijepljenje. Ti podaci govore o velikoj mogućnosti uštede tijekom cijepljenja, rekao je.
-Mi razumijemo mehanizam koji nastaje i to nam pomaže da razumijemo kako ispravno liječiti post-COVID sindrom. Mi znamo da su veliki problemi vezani uz tzv. endotelitis i endotelne stanice koje su zapravo ograničenje između krvi i stijenke krvnih žila. Mi znamo da je imunosni proces koji se događa nakon upale preduvjet za cijelu našu glavobolju što nam pomaže razumjeti da kortikosteroidna terapija u pravo vrijeme djeluje vrlo učinkovito, kaže.
-Ako mi pogledamo zašto je ovaj sedmi po redu koronavirus različit od ona četiri prethodna koji su oko 60 godina dovodili do gripe, ja bih rekao do jedne prehladice koja nije dovodila do nekih značajnijih problema. I onda se dogodio SARS i MERS, i ako pogledate literaturu o njima vidjet ćete da je i SARS dovodio do sličnih simptoma koje mi danas vidimo kod post_Covid-19 sindroma pogotovo vezanih uz umor, kronični umor, znojenje, gubitak memorije. Dakle, brojne stvari su već viđene samo ih treba dobro ih sintetizirati, baviti se znanošću, ne spekulirati, ne plašiti ljude i sve ovo koristiti u svrhu pravodobne dijagnostike i liječenja, poručio je prof. Primorac.
Ističe kako su u ustanovi u kojoj radi pokrenuli post-COVID-19 Polikliniku, te da su i drugi pokrenuli slične poliklinike.
-Tajna vam je u multidisciplinarnom radu uz prethodnu laboratorijsku analizu krvi koja nam može puno reći. Neki od najčešćih simptoma mogu biti vezani uz otežano disanje, bol u prsima, nesanicu, gubitak memorije, bol u mišićima, bol u zglobovima… Meni su u nekoliko navrata došli ljudi koji i nakon nekoliko mjeseci imaju gubitak mirisa i okusa, kaže.
Ističe kako je poznato da će oko 5% populacije razviti tešku kliničku sliku.
-Niz znanstvenika koji se bave genetikom i nekim drugim znanostima žele pokazati zašto jedan dio populacije je više eksponiran, imate ljude koji su bili na imunosupresivnoj terapiji i na nju reagirali vrlo dobro iako se to nije očekivalo. Ali nakon zadnjih znanstvenih rezultata mi znamo što se događa. Postoje i promjene glikana koje se vežu uz blažu ili težu kliničku sliku. Naravno dok ne dobijemo sve te relevantne podatke i dalje nam preostaje oprez, naglasio je.
Vrisak.info
