Predrag Kožul, nositelj liste HDZ BiH-HNS BiH za Zastupnički dom Parlamenta BiH u intervjuu za Dnevnik.ba izjavio je kako se ključni problemi u BiH ne rješavaju zbog stalnih političkih trvenja kod Bošnjaka. Također, osvrnuo se na protekli mandat, a govorio je i o mogućem ponavljanju „platforme“, iseljavanju, formiranju vlasti nakon izbore, politici međunarodne zajednice u BiH i drugim temama.
Kako biste ocijenili svoj, i mandat vaših kolega hrvatskih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH? Je li se moglo uraditi više i bolje?
Rad nas, hrvatskih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u ovom mandatu bio je obilježen i limitiran ukupnom političkom situacijom, političkim krizama i nestabilnošću vlasti. Mi smo u tom vrlo lošem okruženju vodili konstruktivnu, dosljednu i proaktivnu politiku. Jedini smo se ponašali vjerodostojno kao dio vladajuće većine na razini države. Mandat je bio obilježen stalnim previranjem i usitnjavanjem bošnjačke političke scene, te sukobima na srpskoj političkoj sceni. Ozbiljan problem za funkcioniranje je bila različita struktura vlasti u entitetima (RS) i na razini države. Bošnjačke stranke (tzv. lijeve i narodne) jedini konsenzus su nalazile na pitanjima koja su bila od hrvatskog nacionalnog interesa i to u blokadi tih pitanja. U takvim uvjetima glas četiri hrvatska zastupnika čuo se daleko više i ozbiljnije nego naš brojčani udio u Zastupničkom domu (4 od 42). Nažalost u glasanju to su uvijek samo četiri ruke. Naša stvarna politička snaga leži u Domu naroda.
Ključni problemi na razini države za hrvatski narod ostali su neriješeni: Izborni zakon, reforma Javnog RTV sustava, reforma PDV sustava… Mislite li da je te probleme uopće bilo moguće riješiti u aktualnoj političkoj atmosferi?
Nažalost, iz naprijed rečenog jasno je da svi ovi ključni zakoni nisu mogli proći kroz Zastupnički dom. U svakom normalnom parlamentu presuda vlastitog Ustavnog suda bi bila uvažena i provedena, ali evo vidimo na primjeru Izbornog zakona kako to izgleda u ZD PS BiH. Rekao bih da su stalna politička trvenja kod Bošnjaka projicirala strah od racionalnog političkog razgovora ili dogovora oko ovih pitanja – strah da razgovarajući o otvorenim pitanjima na kojima mi inzistiramo ne budete manje Bošnjak ili „patriota“.
Taj strah je iracionalan i ukazuje na ozbiljnu krizu rukovođenje u najvažnijim bošnjačkim strankama, a ta kriza generira ukupnu političku krizu u BiH.
Što su ključni zadatci hrvatske politike u BiH u sljedeće četiri godine?
Svi hrvatski politički projekti u BiH, pa tako i zadaci hrvatske politike u sljedeće četiri godine su proces. Taj proces je dugoročan, mukotrpan, obilježen ukupnim odnosima i okolnostima. Mi moramo ustrajno i dosljedno voditi te procese u pozitivnom smjeru. Brzina ne ovisi samo od nas, a često najmanje ovisi od nas. Najsloženiji od ovih procesa je onaj vezan za potrebne promjene ustavne strukture države, ne samo u smislu pravednosti i jednakopravnosti svih naroda, nego i u smislu funkcionalnosti. Izborni zakon je zapravo samo prva i temeljna faza ovog procesa.
Gospodarski procesi i jačanje položaja općina i županija su drugi segment. Njega, izborno, promoviramo kroz slogan razvoj i o(p)stanak i on je ključan. Onih sedam točaka našeg izbornog programa ujedno su i ključni zadaci hrvatske politike u idućem mandatu.
Kako će se nakon izbora formirati vlast s obzirom na to da nema izbornih pravila za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBIH? Očekujete li intervenciju međunarodne zajednice?
Kako će se formirati vlast nakon izbora otvoreno je pitanje, ne samo politički nego i formalno pravno. Intervenciju međunarodne zajednice ne očekujem, niti priželjkujem – u smislu kako smo to imali često dosad. Prijateljskoj pomoći, u prvom redu, od zemalja EU se radujem.
Mi, Hrvati, ovo pitanje možemo sebi relaksirati izlaskom na izbore i uvjerljivom izbornom pobjedom koalicije HNS-a. U tom slučaju nikakva neprincipijelna intervencija ne može ugroziti naše temeljno izborno pitanje – pitanje legitimnog predstavljanja.
Kako se boriti s iseljavanjem mladih iz BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost?
Ovo je ključni problem, ne samo BiH, ne samo Hrvata, nego i regije. Mi, Hrvati iz BiH, imamo tu početnu „prednost“ jer smo građani EU. Iako je ekonomske migracije u 21. stoljeću teško zaustaviti, mi moramo na svim razinama uspostaviti mjere koje će smanjiti ili preusmjeriti migracije najproduktivnijih mladih ljudi. Te mjere ne smiju biti paušalne, palijativne, kratkoročne i neusklađene. Naprotiv, moraju biti sustavne, širokog obuhvata, dugoročne i realne. One će biti najbolji i najvažniji test za vlast i upravu.
Mislite li da će bošnjačke stranke prihvatiti realnost i činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda koja u svemu trebaju biti jednakopravna?
Preduvjet za to je da bošnjačke stranke iziđu iz već spomenutih političkih previranja i krize rukovođenja. Tek tada će biti spremne za taj iskorak.
Je li opravdan strah u hrvatskoj javnosti od ponavljanja projekata poput platforme i alijanse?
Oprez je opravdan, a strah ćemo otkloniti kroz izbornu pobjedu.
Očekujete li promjenu politike međunarodne zajednice u BiH koja je do sada favorizirala jednu stranu?
Politika međunarodne zajednice se mijenja, ali u jednom, za nas, sporom procesu. Problem je što se i međunarodna zajednica snažno mijenja i sve više se bavi sobom. Problem je i to što BiH nije u ozbiljnom i relevantnom fokusu međunarodne zajednice.
dnevnik.ba
