U svibnju će biti poznato ime novog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, koji će na toj dužnosti naslijediti Porfirija Perića, objavio je glavom i bradom patrijarh srpski Porfirije u beogradskim Novostima, u prvom intervjuu otkako je izabran za patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Porfirijev intervju je važan jer je govorio o brojnim temama, od etičkih do odnosa s Vatikanom ili kosovskog problema, ali i o teškim pitanjima u odnosima s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj kao što su Jasenovac i proglašenje svetim nadbiskupa Alojzija Stepinca. Patrijarhovi stavovi o tim pitanjima uvelike su na generalnoj liniji koju zastupa SPC, ali u usporedbi s prijašnjim patrijarhom Irinejem vidljivo su manje radikalni, iako i dalje različiti od stajališta koja iznose ovdašnji biskupi.
Odbacio Stepinčevu vezu s ustaškim zločinima
Tako je Porfirije decidirano odbacio Stepinčevu vezu s ustaškim zločinima, koja je u Srbiji gotovo uobičajena: “Daleko sam od toga da povjerujem da je on bio direktno i neposredno umiješan u bilo koju vrstu zlodjela”, ali i dodao: “Međutim, moram reći da ne samo kao episkop, svećenik, kršćanin, nego prije svega kao bilo koji običan čovjek ne mogu sakriti da, u najmanju ruku, imam dilemu, da imam problem s određenim Stepinčevim postupcima, riječima, stavovima. Žao mi je ako to nekoga uznemirava, ali obaveza mi je da budem iskren”, odgovorio je patrijarh Srpske pravoslavne crkve na pitanje o Stepincu.
Usto je dodao kako će otvaranje vatikanskog arhiva za istraživače sigurno doprinijeti boljem sagledavanju teških vremena Drugoga svjetskog rata na prostoru NDH i Stepinčeva mjesta u njima, uz važnu Porfirijevu digresiju kako je “potpuno svjestan da užasne okolnosti u kojima je (Stepinac) živio za njega nisu bile nimalo jednostavne”.
Za Jasenovac nemoguće teretiti Hrvate
Kada je riječ o Jasenovcu, patrijarh SPC-a objašnjava da se za zločine ne može teretiti Hrvate te da okupljanjima u Jasenovcu i na drugim sličnim mjestima molitvom, služenjem liturgije i stjecanjem blagodati Duha Svetog vjernici preobražavaju sebe i takvi nikad neće nečije potomstvo, nečiju djecu, kriviti za ono što su činili roditelji. “Pravoslavni kršćanin gradit će mir, prijateljstvo, a ne zlopamćenje ili, ne daj Bože, osvetu. Naše kolektivno sjećanje treba se rukovoditi mišlju blaženopočivšeg patrijarha Germana da ćemo oprostiti, ali nećemo i ne smijemo zaboraviti. Nećemo zaboraviti ne da bismo se nekome osvećivali, nametali krivicu pokoljenju koje krivice za to nema, nego zato što su pobijeni naši najbliži rođaci i susjedi, a mi vjerujemo u uskrsnuće mrtvih”, poruka je Porfirijeva.
Po običaju, istaknuo je da Kosovo pripada Srbiji, ali suprotstavio se radikalima koji žele političke bodove “na kosovskometohijskom raspeću srpskog naroda, pogotovo od strane onih koji taj križ nisu olakšali kada su imali prilike za to, ostavlja gorak ukus u ustima”.
Komplimentirao je papi Franji s kojim se susreo tri puta, “u duhu razumijevanja i međusobnog poštovanja”. Složio se s mišljenjima kako situacija u današnjem svijetu sliči na zoru trećeg svjetskog rata, a posebno s Franjinim stajalištem da on već poodavno traje, to jest da se, vođen interesima multinacionalnih kompanija, kontinuirano vodi diljem svijeta.
Porfirijev intervju nije prošao nezapaženo u političko-diplomatskim krugovima u Zagrebu, a prve reakcije su pozitivne, piše Jutarnji list.
“Objektivno, sada postoji puno veći prostor za približavanje međucrkvenih, ali i hrvatsko-srpskih odnosa, nego u eri patrijarha Irineja. Međutim, u nekim područjima ipak ne treba očekivati dramatične promjene”, komentirao je visoki dužnosnik, koji se bavi regionalnim pitanjima, pa pojasnio na što je mislio: “Prije svega, Porfirije neće mijenjati politiku SPC-a oko Kosova, a ni oko Stepinčeve svetosti koja je za njih upitna. No, to će izražavati umjerenije nego u prošlosti, a ako ovaj ili neki budući papa kanonizira Stepinca, Porfirije vjerojatno neće jako glasno protestirati”.
Proces pomirenja
Ivan Markešić, sociolog religije, podsjeća da su se 29. ožujka 2021. u Zagrebu susreli apostolski nuncij Giorgio Lingua i patrijarh Porfirije. “Bilo je to neposredno nakon što je nadbiskup Lingua u Jasenovcu, na Blagovijest, 25. ožujka, zatražio oprost za počinjene zločine. Osvrćući se na portalu Autograf na taj molitveni susret, napisao sam da je time upućena poruka patrijarhu Porfiriju. Mislim da je tim Porfirijevim prihvaćanjem molbe za oprost za počinjene zločine počeo jedan proces koji bi, bude li dobre volje na obje strane, mogao dovesti do pomirenja dvaju tako bliskih i, kako papa Franjo kaže, “bratskih naroda” – Hrvata i Srba”, smatra Markešić.
Kada je u pitanju Stepinac, Ivan Markešić kaže da Porfirije ponavlja ono što je već prije rekao, kako on ne vjeruje da je Alojzije Stepinac “bio direktno ili neposredno umiješan u bilo koju vrstu zlodjela”, ali da unatoč užasnim i nimalo jednostavnim okolnostima u kojima je živio, ima dilemu, odnosno problem s “određenim Stepinčevim postupcima, riječima, stavovima”.
“Kad je o tome riječ, a smatram ga pozivom da se ponovno razgovara, onda ne preostaje ni drugoj strani, Katoličkoj crkvi, ništa drugo nego ponovno sjesti za stol i razgovarati o tim Stepinčevim postupcima, riječima i stavovima ako je Katoličkoj crkvi, odnosno papi Franji, u postupku Stepinčeve kanonizacije još uvijek važno čuti mišljenje Srpske pravoslavne crkve”, zaključio je Markešić.
Vrisak.info
