Društvene mreže prisutne su toliko dugo da je vrlo lako zaboraviti da je čitava jedna generacija odrasla uz njih. I dok je za nešto starije korisnike upotreba i vrijeme provedeno uz društvene mreže samo “nešto novo”, milijuni mladih su, primjera radi, rođeni nakon što je Facebook postao dostupan javnosti sad već davne 2004. godine, piše Večernji list BiH.
Za njih je ideja življenja bez mobilnih telefona, brzog, svugdje dostupnog interneta i stalne povezanosti te ideja “življenja offline” jednostavno nezamisliva.
Bulje u ekrane
Svi oko sebe vrlo lako možemo vidjeti mlade kako bulje u ekrane svojih mobitela, kako se snimaju za Instagram, TikTok, kako imaju čitavu društvenu zajednicu i način života na društvenim mrežama, što je za nešto starije generacije teško shvatljivo. A kako su društvene mreže postale dio njihova života tako se sve više govori o posljedicama njihova utjecaja na mlade korisnike, ponajprije stvaranja ovisničkih sklonosti. Korištenje društvenih mreža sve češće dovodi do depresije, tjeskobe, nezadovoljstva fizičkim izgledom…, rezultat je to brojnih studija o učincima pretjeranog korištenja društvenih mreža kod mladih ljudi. Uz to, mnoge studije koje pokazuju povezanost između veće upotrebe društvenih mreža i smanjenog mentalnog zdravlja su u korelaciji. Uz pregledavanje društvenih mreža, slijedi i komentiranje raznih pojava i događaja o kojima najčešće nemaju nikakva znanja, nego imaju stavove koji se formiraju na temelju njihovih informacija ili poluinformacija, emotivnih odnosa…
Na TikToku imamo uratke iz kriminalnog miljea. Sve to utječe na mlade osobe i na sigurnosnu situaciju u društvu. Mladi ljudi na osnovi primjera i sve češćih nemilih događaja koje vide na internetu prihvaćaju loše kao nešto što je danas već normalno među većinom. Zbog privida neranjivosti, želje da se uklope, potrebe da dokažu kako su hrabri, skretanja pozornosti s nečega za što smatraju da nisu dovoljno dobri, na nešto u čemu bi, po njihovu mišljenju, mogli dobiti priznanje vršnjaka, nametnutog trenda i potpuno nerazumljivog objašnjenja sažetog u banalnoj rečenici “svi to rade”, mladi, nerijetko 14-godišnjaci i 15-godišnjaci, mahom kopiraju izazove objavljene na TikToku. Opasne izazove. Toliko opasne da završavaju tragično. Ta zastrašujuća pošast prisutna je već nekoliko godina u čitavom svijetu.
Nekadašnji vršnjački problemi prebacili su se u online okružje, snimljeni pred kamerama i dobili nezapamćene razmjere – do tragedije koja paralizira obitelj.
Novi trend
Generacija Z osmislila je novi trend koji je u posljednjih nekoliko mjeseci preplavio TikTok, a u kojem hvali prednosti i užitke provođenja cijelog dana u krevetu, piše Daily Mail. Snimke s hashtagom #bedrotting, odnosno “truljenje u krevetu”, preplavile su TikTok i pregledane su više od 125 milijuna puta. Brojni tiktokeri u viralnim snimkama pokazuju kako provode dan u krevetu i bave se aktivnostima koje ih opuštaju, poput igranja igrica, skrolanja na mobitelu, čitanja knjige ili gledanja filmova. Generacija Z tvrdi da im provođenje cijelog dana u krevetu nakon stresnog dana (ili tjedna) nudi potpuni oporavak, ali i poboljšava mentalni fokus i želju za produktivnošću. Međutim, ovaj novi trend zabrinjava psihologe, koji se slažu da bi osobe s predispozicijom za depresiju mogle doživjeti pogoršanje simptoma nakon dana provedenog u krevetu. Laurel Roberts-Meese, licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja, smatra da bi ovaj trend mogao prikriti simptome kliničke depresije te dovesti do ideje da je savršeno normalno provoditi dane u krevetu i ne potražiti pomoć za svoj mentalni problem, prenosi Index. – Izbjegavanje je gorivo za tjeskobu i depresiju, a ako provodite dan u krevetu kako biste izbjegli svoje misli, osjećaje ili probleme, vi doista hranite te osjećaje i simptome. Nadalje, time propuštamo priliku aktivno se uključiti u život koji će biti bolji za naše mentalno i fizičko zdravlje – objasnila je psihologinja dr. Katrina Ostmeyer. Psiholozi također upozoravaju kako se takozvani dan popluna često pretvara u priliku za beskrajno skrolanje na društvenim mrežama, što, prema brojnim istraživanjima, može povećati rizik od razvoja anksioznih poremećaja, kao i poremećaja prehrane.
Vrisak.info
