U izbornom procesu u BiH trenutno postoje dva tipa diskriminacije: prvi je prepoznat u setu odluka Europskog suda za ljudska prava i odnosi se na nemogućnost svih građana BiH da se kandidiraju za sve funkcije na izborima, dok je drugi tip diskriminacije ustanovljen u Odluci Ljubić Ustavnog suda BiH (U 23-14) i odnosi se na adekvatnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u tijelima vlasti.
Piše: Martin Mikulić, Dnevnik.ba
Bošnjačka politika godinama instrumentalizira odluke ESLjP tako što ih pokušava iskoristiti kao uvertiru za ukidanje konstitutivnosti naroda koja je vrhovno načelo Ustava BiH. Prepreka ovim hegemonističkim težnjama je upravo Odluka Ljubić koja se ne može zaobići.
Hrvatske stranke su u pregovorima kreirale 10-ak prijedloga, dok su bošnjačke stranke ponudile samo jedan prijedlog i to u finišu pregovora. Visokopozicionirana članica SDA Alma Čolo je izjavila kako je to logično jer su izmjene Izbornog zakona „njihovi zahtjevi“.
Dakle, najjača bošnjačka stranka SDA svodi vladavinu prava i konkretnu Odluku Ustavnog suda BiH na „zahtjeve“ određenih političkih aktera, kao da dosljedna provedba svih relevantnih sudskih odluka nije obveza svih političkih aktera, uključujući SDA.
Posljednji pokušaj da se spasi demokratski imperativ nediskriminacije u izbornom procesu je učinjen od strane hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kada su 22. travnja 2022. godine predložili izmjene Izbornog zakona. Bošnjački izaslanici su prvotno blokirali sjednicu, a zatim su iskoristili mehanizam veta ustvrdivši da upućeni prijedlog krši vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Kratka napomena – ovo je bio čak 14. put (!) da su bošnjački izaslanici iskoristili mehanizam veta, dok su hrvatski izaslanici to učinili svega dva puta.
Očekivano, Ustavni sud BiH je u predmetu br. U 14-22 donio odluku kako hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona i tzv. model 16+1 za popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nisu diskriminatorni i ne krše vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. S ovakvom ocjenom su se složila i sva tri strana suca u Ustavnom sudu BiH.
Iako se hrvatski prijedlozi u bošnjačkoj javnosti često maliciozno predstavljaju kao antidemokratski, antieuropski i „apartheid“, Ustavni sud BiH je jasno naznačio kako to nije istina. Naprotiv, Ustavni sud BiH je legitimirao hrvatski prijedlog jer ga je verificirao kao nediskriminatornog.
Čak ni ova odluka relevantne sudske instance nije bila dovoljna da bošnjački izaslanici ponovno ne pokušaju blokirati reformu Izbornog zakona koja bi eliminirale sve oblike diskriminacije u izbornom procesu. Ovo dovoljno svjedoči o istinskom odnosu bošnjačkog političkog bloka prema institucijama BiH, ali i prema vladavini prava općenito. Međutim, Dom naroda je nakon svih opstrukcija konačno usvojio hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Nažalost, bošnjački predstavnici će najvjerojatnije blokirati provedbu Odluke Ustavnog suda u Zastupničkom domu, što će biti još jedan eklatantan primjer kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno članka VI/5. Ustava BiH prema kojemu su odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće.
Međutim, Odluka Ustavnog suda u predmetu br. U 14-22 sprječava manipulaciju kako je hrvatski prijedlog antidemokratski, stoga o ovoj Odluci treba tražiti jasno očitovanje međunarodne zajednice. S obzirom na to da je hrvatski prijedlog potvrđen kao nediskriminatoran i verificiran od strane Ustavnog suda BiH, međunarodna zajednica bi ga trebala podržati.
Podrška međunarodne zajednice verificiranom prijedlogu izmjena Izbornog zakona bi olakšala njegovo potencijalno donošenje u Zastupničkom domu, čime bi konačno bili uklonjeni svi oblici diskriminacije u izbornom procesu u BiH.
S druge strane, zanemarivanje verificiranog prijedloga i provođenje izbora po antidaytonskom i nepotpunom Izbornom zakonu bi rezultiralo dodatnom destabilizacijom i dalekosežnim posljedicama za cijelu zemlju.
Međunarodna zajednica stoga treba pokazati konzistentnost, odnosno podržati mjerodavne institucije BiH i njene odluke, a sve s ciljem istinskog poštivanja vladavine prava i uklanjanja diskriminacije u izbornom procesu.
Vrisak.info
