Tri konstitutivna naroda ne vide jednako vanjske prijetnje Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Nakon izjava predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o navodnoj neprijateljskoj politici Sjedinjenih Američkih Država prema Hrvatima u BiH, iz arhive su izvučena istraživanja javnog mišljenja iz protekle dvije godine koja su se, među ostalim, bavila i odnosom pripadnika konstitutivnih naroda u BiH prema prijetnjama za BiH.
Ankete i postoci
Ispostavilo se da Hrvati i Bošnjaci Rusiju vide kao glavnu prijetnju, iako je drugo, svježije istraživanje, koje je 2023. godine provela nevladina organizacija iz Sarajeva Atlantska inicijativa, pokazalo da Hrvati sve veću prijetnju vide u Sjedinjenim Državama. Po tom istraživanju, kada je riječ o državama koje se doživljavaju kao prijetnje ili maligni akteri, najveći postotak Hrvata (34,7 posto) vidi Sjedinjene Američke Države u toj ulozi, a zatim slijede Rusija i Srbija, iako u nešto manjoj mjeri nego godinu prije.
Naime, istraživanje s istim ili sličnim pitanjem za pripadnike triju naroda u BiH 2022. godine proveo je Međunarodni republikanski institut (IRI). Hrvati su po tom istraživanju Rusiju (48 posto) rangirali kao najozbiljniju političku prijetnju, nakon koje su slijedile Sjedinjene Američke Države (33 posto), Turska (32 posto) i Kina (31 posto).
Za razliku od toga, 60 posto Bošnjaka vidi Rusiju kao najveću prijetnju, gotovo dvostruko više u odnosu na Kinu (32 posto), prema istraživanju IRI-ja. Atlantska inicijativa došla je do rezultata po kojem se među Bošnjacima Rusija (36,9 posto) smatra zemljom s najznačajnijim malignim utjecajem, dok slijede Srbija i Hrvatska. To je ipak značajno drugačiji rezultat od onoga spomenutog IRI-ja.
Isto istraživanje pokazuje da 45 posto Srba smatra SAD najozbiljnijom političkom prijetnjom za BiH, u oštrom kontrastu s percepcijom Rusije ili Kine, koje tako vidi po šest posto.
Po onome što je objavila Atlantska inicijativa, Srbi u najvećem broju (53,2 posto) vide Sjedinjene Američke Države kao malignog aktera, a iza SAD-a slijede Velika Britanija, Europska unija i Njemačka.
Gledano po entitetima, u RS-u 41,4 posto anketiranih u istraživanju Atlantske inicijative smatra Sjedinjene Države akterom s malignim utjecajem, što je više od dvostruko u odnosu na bilo koju drugu državu, s 18 posto koji tako vide Veliku Britaniju.
U Distriktu Brčko Sjedinjene Američke Države također su percipirane kao vodeći negativni akter (34,3 posto), a slijedi Rusija (22,4 posto). U Federaciji Bosne i Hercegovine najveća zabrinutost izražena je za Rusiju (29,2 posto), dok je oko petine sudionika istraživanja izrazilo zabrinutost za utjecaj Sjedinjenih Američkih Država (20,3 posto) i Srbije (20,9 posto), tretirajući ih kao maligne.
Raspoloženje javnosti
Iako pitanja u spomenuta dva istraživanja nisu ista, a vjerojatno je i metodologija različita, teško je izvlačiti precizne zaključke, pa i uspoređivati brojke do kojih su došli IRI 2022. i Atlantska inicijativa godinu poslije. Činjenica je da se i raspoloženja javnosti, pa tako i one dominantne u sva tri bosanskohercegovačka naroda formiraju i mijenjaju ovisno o globalnim kretanjima, ali i političkim odlukama vezanim uz samu Bosnu i Hercegovinu.
Strateški gledano, bez obzira na povremena razočaranja i ljutnju zbog pojedinačnih odluka, Bosna i Hercegovina, pa samim time i sva tri njezina naroda, mora se oslanjati na zapadne saveznike. Tim prije što je put u Europsku uniju nešto oko čega su sva dosadašnja istraživanja pokazala značajnu podudarnost u stavovima pripadnika sva tri naroda u BiH.
Vrisak.info
