Istekao Schmidtov rok, vrijeme je da razriješi prijepore i spriječi krizu

Jučer je isteklo šest tjedana koje je visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt ostavio hrvatskim i bošnjačkim političarima kako bi postigli eventualni dogovor o izbornim prijeporima, načinu biranja izaslanika u federalni Dom naroda, kao i načinu izbora izvršne vlasti u ovome entitetu, piše Večernji list BiH.

No, u međuvremenu, osim tek neslužbenih kontakata, nije bilo susreta političara, pa je problem ponovno izručen visokom predstavniku, a sada je neizvjesno hoće li Schmidt reagirati za vrijeme izborne kampanje, nakon završetka izbora ili će pak posve odustati te se povući od arbitriranja i time stvoriti uvjete za tešku političku krizu, ali i potencijalno sigurnosno žarište. Svjesni su toga iz najvećih svjetskih administracija, ponajprije SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, koje ključno utječu na oblikovanje stajališta međunarodne administracije nad BiH. Antidaytonske poruke to je posebno kritično važno sada, ponajprije kako bi se izbjeglo prelijevanje ukrajinske krize i eskalacija nasilja. Na to stalno upozoravaju izvori iz SAD-a, NATO-a i EU-a.

S druge pak strane, najizravniju potporu bošnjačkoj strani, ali, prije svih, vodećem SDA dao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, a svojevrsnu reprizu događanja naroda u Sarajevu ponovno su organizirali probošnjački aktivisti kako bi pokušali pritiscima i prijetnjama nasiljem spriječiti eventualni potez njemačkog političara na čelu Ureda visokog predstavnika. O tome se jučer, kao i o istupu turskog predsjednika oglasio i HNS BiH. Iz Hrvatskog narodnog sabora BiH ocijenili su antidaytonskim poruke turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Sarajevu, koji se jučer usprotivio nametanju izmjena Izbornog zakona, te su pozvali visokog predstavnika da ih poduzme bez obzira na pritiske bošnjačke javnosti i političara. U priopćenju dostavljenom za javnost navodi se kako Erdoğan “ohrabruje politike bošnjačkih radikala, ubrzava antidaytonske procese i produbljuje nepovjerenje među konstitutivnim narodima”.

Turski predsjednik se na izravni upit očitovao kako je njegova zemlja protiv intervencije visokog međunarodnog predstavnika u Izborni zakon unatoč tome što na tome inzistira hrvatska strana kako bi se spriječilo da četiri puta brojniji Bošnjaci na sljedećim izborima ne preglasaju Hrvate te im izaberu predstavnike u Dom naroda Federacije BiH i Predsjedništvo BiH. – Nažalost, svojim stavovima daju potporu i nedemokratskim akterima te zagovaraju neizvjesno političko razdoblje u Bosni i Hercegovini – navode iz HNS-a BiH. Pozvali su visokog predstavnika Christiana Schmidta da prestane podlijegati pritiscima i stavovima Organizacije islamske suradnje (OIC) predvođene Turskom u Vijeću za provedbu mira te uličnim pritiscima i prijetnjama nasiljem. Upozoravaju da odgađanje donošenja odluke može do kraja narušiti vjerodostojnost institucije Ureda visokog predstavnika (OHR).

Turska se prilikom prošlotjednog zasjedanja PIC-a, tijela koje nadzire rad OHR-a, usprotivila Schmidtovoj intervenciji u Izborni zakon. Kasnije popodne su u središtu Sarajeva najavljeni novi prosvjedi protiv eventualne odluke međunarodne administracije u BiH, a HNS ih je ocijenio “koordiniranim pokušajem političkih predstavnika Bošnjaka za uspostavu antidaytonskog unitarnog poretka na štetu Hrvata i svih drugih naroda koji se protive dominaciji brojnijeg bošnjačkog naroda”. Prijeti eskalacija Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je potkraj srpnja tehničke izmjene Izbornog zakona, no ne i političke koje se tiču provedbe odluke Ustavnoga suda BiH oko legitimnog političkog predstavljanja i sprječavanja preglasavanja Hrvata. Ostavio je razdoblje od šest tjedana za eventualni dogovor hrvatskih i bošnjačkih stranaka. No, do toga nije došlo. Na izborima zakazanim za 2. listopada ponovno se kandidirao Željko Komšić koji je u tri navrata biran na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima bošnjačkih birača. Probošnjačke stranke su na liste postavile i veći broj Hrvata, pa sada prijeti opasnost da preuzmu nadzor nad hrvatskim Klubom u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda te stvore mogućnost da iz vlasti isključe najveće hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj toga naroda.

Vrisak.info