Izjava predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatski sabor ne bi trebao ratificirati ugovor o pridruživanju Finske i Švedske sve dok se ne promijeni izborni zakon u BiH izazvala je cijeli niz reakcija u zemljama članicama NATO-a koje su odmah reagirale i tražile pojašnjenje od hrvatske Vlade, a i jučer tijekom dana vodile su se diskusije iza zatvorenih vrata na kojima su pokušali sagledati Milanovićev stav. Prvi su, naravno, reagirali Finci, a potom i Šveđani.
S finskim veleposlanikom u Hrvatskoj, ali i u BiH, koju pokrivaju nerezidencijalno iz Zagreba, Kalleom Kankaanpääom jučer smo razgovarali o reakcijama na predsjednikovu izjavu, finskom putu u NATO, ali i stavovima o BiH, s kojom ih je Milanović doveo u korelaciju, piše Večernji list BiH.
Večernji list: Kako tumačite izjavu predsjednika Milanovića?
Ne mogu je komentirati, ali bih htio naglasiti da u Finskoj trenutačno traju vrlo aktivne javne i parlamentarne rasprave o promjeni situacije oko sigurnosne politike. Vlada je nedavno usvojila izvješće o promjenama u sigurnosnom okruženju i dostavila ga parlamentu na razmatranje. Izvješće ocjenjuje temeljne promjene u vanjskoj i sigurnosnoj politici Finske nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali ne uključuje zaključke niti predstavlja nove smjernice sigurnosne politike. Pretpostavljamo da će rezultat rasprave biti gotov do svibnja. A onda je na predsjedniku i na vladi da donesu zaključke, a po svemu sudeći, vrlo je vjerojatno da će Finska tražiti članstvo u NATO-u.
Večernji list: Kakvi su odnosi s Hrvatskom i je li ovaj Milanovićev istup išta promijenio?
Hrvatsku smatramo vrlo dobrim partnerom u EU te cijenimo suradnju o okviru NATO-a. Naš ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto odmah je nazvao hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana i imali su konstruktivan razgovor.
Večernji list: Smatrate li da Hrvatska i dalje podržava ulazak Finske u NATO?
Apsolutno. Svi kontakti koje sam imao s hrvatskom Vladom i sa Saborom, i prije i poslije Milanovićeve izjave, uvjerili su me da Hrvatska ima vrlo pozitivan stav o mogućem finskom priključenju NATO-u.
Večernji list: Milanović je povezao izmjenu izbornog zakona u BiH s Finskom, kao trgovanje ili kao politički dogovor. Ima li ičega drugoga u pozadini te poveznice? Konkretno, podržava li Finska promjenu izbornog zakona u BiH?
Pratim vrlo pozorno proces izborne reforme. Finska podržava promjenu izbornog zakona u BiH tako da on ispuni sve međunarodne standarde i da se izbjegne bilo kakva diskriminacija.
Večernji list: Je li za Finsku Daytonski sporazum i sve što proizlazi iz njega, jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – i dalje osnova funkcioniranja BiH?
Naravno. Dayton je baza, i to dobra baza, koja daje bosanskohercegovačkim političarima da grade državu i mogli bi napraviti mnogo više nego do sada. Finska ima dobre odnose s BiH i voljeli bismo je vidjeti kao uspješnu zemlju koja napreduje na europskom putu i u tome je u potpunosti podržavamo.
Vrisak.info
