Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević”, dr. Alemka Markotić na Facebook stranici Koronavirus.hr odgovarala je na pitanja građana.
Među prvim pitanjima građane najviše zanima testiranje i kako ono funkcionira.
Liječnik će procijenti vaše simptome i ako ima indikacije uzet će vam bris. Nakon toga bris se šalje u laboratorij. Neki uređaji mogu testirati odmah od početka uzorak, a drugi zahtijevaju da se prethodno izolira RNK. To su procedure koje su sporije i traju oko tri sata izolacij ai još do tri sata testiranje. Kada se dobije nalaz on nije gotova priča. Bitno je ako je nalaz negativan vidjeti ima li osoba simptome i posotji sumnja da bi mogao biti zaražen onda će bti u nekoj vrsti izoalcije i praćenja, a nalaz će se ponoviti. No to je rijetko. Većinom je nalaz ili jasno negativan ili jasno pozitivan.
Može li se nasumično testirati populaciju?
To se može kada je situacija mirna, ali ne u vrijeme epidemije. Sada kada je nastupila faza kada imamo ljude iz zdravstvene populacije koji su bili u kontaktu sa zaraženima pa će se sada više provoditi testiranja među zdravstvenim djelatnicima i pacijentima. Testovi koje sada imamo su molekularni, a proizvođači trenutačno mogu zadovoljiti tek 10 posto potražnje. Još nisu razvijeni kvalitetni testovi koji testiraju antitijela uz pomoć kojih bi mogli testirati više ljudi i vidjeti jesu li bili zaraženi ili u doticaju s virusom.
Zašto se ne testira za gripu?
Za gripu postoji cjepivo i određeni lijekovi. Ona nije nova bolest koja izaziva teške infekcije. Kada bi se svi cijepili gripa bi se u visokom postotku mogla spriječiti, a za koronavirus nemamo ni lijek ni cijepivo i zato je opasniji”
Zbog čestog pranja ruku, koža mi je ispucana, jesam li zbog toga u riziku?
Virus je dokazan u ždrijelu i stolici, nema dokaza da se prenosi krv. Teorijski da vam se netko zakašlje u ranu mogao bi prenijeti virus, ali to je stvarno rijetko. Tko ima osjetljivu kožu mora je njegovati jer osoba neće možda dobiti COVID-19, ali može neku drugu kožnu infekciju.
Kako prepoznati zarazu koronavirusom, posebno alergičari?
I ja sam alergirčar, a razlika između alergije i COVIDA je da kod alergije nema temperature, osim ponekad blage, dok kod COVID-19 ima. Ako dobijete temperaturu, drugačiji pritiska u prsima od onog zbog alergija, bol u mišićima, onda će znati da je nešto drugo u pitanju. Vjerujem da će većina alergičara znati prepoznati ako je nešto drugo.
Imate li savjet za osobe s autoimunim bolestima?
Te osobe su iznimno ugrožene i oni bi trebali sami sebi uvesti neku vrstu samoizolacije, ne kretati se po trgovinama i ljekarnama, vidjeti da im netko donese sve što im treba dok epidemija ne prođe i ne bi trebali ići po bolnicama ako ne moraju. Njihovi ukućani ako se kreću po bolnicama ne bi trebali biti s njima u kontaktu, oni se moraju jako čuvati.
Što je s osobama koje su preboljeli upalu pluća?
Netko tko je imao samo bakterijsku upalu pluća i nema drugih kroničnih bolesti ne mora se ničega bojati.
Je li 15 dana dovoljno za vidjeti je li osoba zaražena?
Za sada se čini da je 14 dana sigurno. Drugo je ako je čovjek bio bolestan virus se u nosu i ždrijelu zadržava duže nego smo mislili.
Koliko plaćamo svaki test i znate li da je u Engleskoj moguć i test od kuće za šest funti?
Moramo biti jako oprezni s testovima. Tih testova nije i ne može bit kvalitetnih brzo na tržištu, d abi s eoni proizveli treba tri do četiri mjeseca. U tim situacijama imate kompanije koje vide šansu za zaradom, i prodavanje testova i testiranje od kuće može nas ugroziti zbog lažne sigurnosti. Za sada na tržištu nema kvalitetnih testova za kućno testiranje, mi smo testirali jedne i svi su pokazali lažno negativan nalaz i to je katastrofa.
Neka građanstvo ne nasjeda na ponude privatnih testova jer će im to dati lažnu sigurnost. Svi koji imaju simptome mogu se testirati na trošak države. Ako se netko dođe tek tako testirati test će mu biti negativan i nije ništa dobio, a onda se može dogoditi da se za dva dana zarazi.
Može li se oboljele liječiti antitijelima izoliranima iz krvi preboljelih?
To je teoretski moguće, ali to su krvni preparati koje se treba iskontrolirati, ne možete samo krv od jednog čovjeka dati drugome, morate vidjeti ima li neke druge bolesti. Virus se kratko prošeta po krvi da bi došao do stanica i u prvom redu se množi u stanicama našeg dišnog sustava. Ovo nije vrsta bolesti gdj ebi takvo liječenje moglo imati značajniji učinak.
Je li za prevenciju bitno ovlaživanje prostorija?
Opće je poznato da bi naše sluznice bile zdrave moraju imati određenu vlažnost, one su naš štit i dio imunološkog sustava koji nas štiti od ulaska bakterija i virusa. Imaju određenu razinu vlažnosti, ispod sebe imaju mehanizam imunoloških reakcija, MOraju biti zdrave i neoštećene, ako su takve uspješno nas štite. Suhi zrak ih oštećuje i povećava se mogućnst zaraze, ne samo koronavirusom. Ako su prostorije dovoljno vlažne manja je šansa zaraze, a ima samo jedan znanstveni rad o tome.
Zašto se sada neki mogu liječiti od kuće, a prva dva pacijenta su bili pod velikom izolacijom?
U to vrijeme nije bila svijest među ljudima, a riječ je o novoj bolesti i bilo je važno da prve kontakte odmah izoliramo i da steknemo iskustva na prvim slučajevima kako bi saznali smijemo li ih pustiti doma ili ne. Od njih smo puno naučili.
Ovaj virus izaziva i niz specifičnih situacija, netko tko je imao blaži oblik bolesti razvije promjene na plućima koje indiciraju teži oblik. Zato je važno da liječnici procjenjuju. Netko tko je stariji možda neće biti pušten, a zdravi, mladi ljudi koji su nakon mjesec dana dovoljno educirani koje mjere provoditi mogu sada biti doma.
Virus nestaje na temperaturi od 30 stupnjeva. Zašto sve ne dezinficiramo i ostanemo kući i zatim korona doviđenja?
To bi bili super kada bi bilo provedivo. Zamislite samo koliko je ljudi samo u Zagrebu i koliko je tu površina. To je zgodno razmišljanje, ali neprovedivo.
Treba li dezinficirati proizvode iz trgovine?
Možda je zgodno prebrisati nešto što ćete stavljati na površine. Ali svi koji ulaze u trgovine bitno je da ne pipkaju proizvode i ne kašlju ili kišu u njih.
Zašto svi bolesnici nisu u bolnicama?
Nema tog zdravstvenog sustava u svijetu koji to može. Moraju biti samo oni koji razviju teži oblik bolesti, a ne treba zaboraviti da imamo i pacijente s drugim bolestima. Ako bi ih sve primili tako bi olakšali i širenje koronavirusa u bolnici.
Kada će sve završiti?
Svaka epidemija završi i ova će. Dobar dio virusnih infekcija zovemo samoograničavajućim bolestima. Same završe jer virusi imaju neke mehanizme koje još ne razumijemo. Bitno je da se dobro pridržavamo svih mjera, što se više budemo njih pridržavali brže ćemo izaći iz ove situacije, prenosi N1 Hrvatska.
Vrisak.info
