U sklopu strateške vizije razvoja turizma u južnom dijelu zemlje, konkretno regiji Hercegovine, važan segment promišljanja osnaživanja ponude i podizanja potencijala i kapaciteta na višu razinu odnosi se na preporod koji trenutačno prolazi Zračna luka Mostar, a koja, zahvaljujući sinergijskom djelovanju menadžmenta i više razina vlasti, u ovoj godini očekuje rekordne brojke kada govorimo o posjećenosti, piše Večernji list BiH.
Važan segment cijele priče je uspostava novih zračnih linija prema Zagrebu i Beogradu, što sa sobom otvara mogućnost povezivanja i s drugim svjetski atraktivnih urbanim središtima, a tu su i linije prema Bariju, Rimu, Veroni i Münchenu, a kako je u izjavi za Večernji list potvrdio direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel, već su u svibnju i lipnju ostvarili iznimne rezultate koji se oslikavaju kroz brojke od 5 do 6 tisuća putnika mjesečno.
Kada se one usporede s lanjskim, kada je putnika bilo oko 1300 mjesečno, računica je jasna. Đuzel nam kaže i kako su očekivanja da će ovu godinu završiti s oko 40 tisuća putnika, dok je iduće godine plan podignuti ovaj broj na 60 tisuća.
Sve zajedno ima izniman utjecaj i na razvoj turističkih potencijala regije Hercegovine, a Đuzel nam u tom kontekstu otkriva i kako su s USAID-om radili na istraživanju generiranja prihoda. Utvrđeno je, naime, da u prosjeku turist koji dolazi zrakoplovom u Hercegovinu na dan ostvari potrošnju od oko 80 eura, dok se u prosjeku zadržava tri dana u ovom dijelu BiH.
Matematika nam dalje kaže kako su brojke od 3 do 4 puta više u odnosu na poticaje koje Zračna luka dobiva, što jasno govori o isplativosti strateškog projekta revitalizacije zračnog prometa u Mostaru kao gospodarskom, prometnom i kulturnom središtu regije Hercegovine. U prijevodu, prosječno turisti u Hercegovini ostavljaju 240 eura za vrijeme svog boravka, a kada se ta brojka pomnoži s 20 tisuća dolazaka, dolazimo do iznosa od 4,8 milijuna eura, odnosno 9,6 milijuna maraka.
Naravno, ove brojke bi mogle biti i veće, a osobito od iduće godine, kada se očekuje uspostava potpuno novih zračnih linija. Drugi važan segment podizanja turističkih kapaciteta ovoga dijela BiH na višu razinu krije se i u boljoj cestovnoj povezanosti, ali i u procesima poput uspostave turističkih zajednica u gradovima i općinama.
V. d. direktora Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać nedavno je u razgovoru za Večernji list kazao kako se često volimo uspoređivati s podacima iz 2019., pretpandemijske godine koja je bila, što se tiče turističkih pokazatelja, rekordna.
Govoreći o samim pokazateljima iz dosadašnjeg tijeka turističke sezone, ove godine može se zaključiti, naglasio je, kako su sjajni rezultati, a podaci kojima raspolažu su od 10 do 15 posto veća posjećenost kada govorimo o posjetima na cijelom području HNŽ-a u odnosu na protekle godine.
– Nadam se da ćemo oboriti podatke iz 2019. godine, a mi kao Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije dat ćemo sve od sebe da pomognemo – poručuje Maslać.
Osvrnuo se ovom prilikom i na proces uspostave turističkih zajednica na lokalnim razinama, poput Čitluka, Mostara, Neuma i Ravnog, a uskoro i Stoca, te kaže kako se nada da će one zaživjeti u punom kapacitetu i pomoći ugostiteljima, hotelijerima i svima koji se bave turizmom da ova gospodarska grana zaživi punim plućima.
Pitanje razvoja turističkih potencijala, ali i aktivnosti na provedbi održivog turizma valja promatrati i u svjetlu činjenice da je Federacija BiH nedavno dobila strateški dokument iz područja ove grane gospodarstva, a tom prilikom naglašeno je i kako će se razvoj turizma u Federaciji BiH voditi idejom zaštite okoliša i bit će usmjeren na ljude u cilju povećanja turističkih resursa u korist lokalnog stanovništva.
To će se ostvariti odgovarajućim korištenjem trendova na lokalnim, regionalnim i međunarodnim tržištima, pri čemu će se upotrijebiti ono što je najvrjednije, a to je srdačno i gostoljubivo stanovništvo, netaknuta priroda, kulturno-povijesno nasljeđe i geostrateški položaj u blizini nekih od najvažnijih europskih emitivnih turističkih tržišta.
Vrisak.info
