Iz ljutog hercegovačkog krša, litica koje se pružaju gotovo pa okomito prkoseći baš kao i čovjek odrastao u ovom podneblju, već jedno vrijeme izranjaju stupovi i upornjaci vijadukta koji je jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata uopće u BiH, a čiji impozantni položaj ima jednako impozantnu zadaću – svladati prijevoj Kobilovača koji je stoljećima služio kao jedan od rijetkih prirodnih ulaza u Mostar iz smjera jugozapada.
Važnost vijadukta
Sada, zahvaljujući dostupnosti novih tehnologija i znanja, vrijedne ruke građevinaca probijaju metar po metar teško prohodnog tenera, istodobno koristeći suvremene strojeve postavljaju dio po dio rasponske konstrukcije koja će biti jedan od ključnih elemenata mostarske južne obilaznice, a čijom će izgradnjom doći do toliko potrebnog prometnog rasterećenja grada na Neretvi, kao i njegovoga snažnijeg pozicioniranja na mapi budućeg prometnog koridora koji će ga preko zapadne Hercegovine spajati s Republikom Hrvatskom.
Vijadukt Marjanovića draga dio je poddionice Miljkovići (rotor Varda) – ulaz u tunel Novi – vijadukt Marijanovića draga kojom su obuhvaćeni radovi na izgradnji trase dužine oko 1,5 km i izgradnja samog vijadukta dužine oko 200 metara, a izvođač radova je JV Hering d. d. Široki Brijeg & KTM Brina d. o. o. Posušje.
Radi se o poddionici koja je jedan od ključnih dijelova mozaika buduće južne obilaznice, a nakon toga pozornost građevinske struke bit će na novom izazovu kojim će se konačno premostiti brdoviti i teško prohodni teren.
Riječ je o tunelu Novi koji će biti dužine 996 metara. Kada je riječ o dijelu dionice nakon tunela Novi, predviđena je izgradnja još jednog tunela – Privorac kao i traka za spora vozila zbog uspona.
Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionica, dužine 3,2 km koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralne ceste. Taj dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. Prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019., međutim, za završetak kompletnog projekta potrebno je završiti još 8,2 kilometra koji prolaze uglavnom stjenovitim terenom.
Zanimljivost vezana za ovu dionicu je to što će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc. Trenutačno se sav promet iz zapadne Hercegovine prema M-17 odvija kroz uže gradsko središte, ulicama koje nisu uvjetne za preuzimanje tranzitnog prometa.
Južna obilaznica imat će strateški značaj i zbog činjenice da će predstavljati svojevrsni spoj dviju brzih prometnica – na istoku, odnosno uz Neretvu, to je autocesta na koridoru Vc, dok će na zapadu to biti buduća brza cesta Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom. Time će mostarska južna obilaznica u neku ruku postati i prometni prsten s kojim će Mostar, kao gospodarsko središte Hercegovine, dobiti toliko potrebnu perspektivu snažnijeg razvoja, pozicionirajući se kao svojevrsna spojna točka doline Neretve i zapadne Hercegovine.
Povezanost
Za očekivati je kako će spajanjem s budućom brzom cestom preko zapadne Hercegovine doći i do novih mogućnosti za veliki broj gospodarskih subjekata na tom prostoru koji će sada imati brzu i učinkovitu prometnu vezu, nužnu u današnjem vremenu kada je potrebno imati neometen protok roba.
Kada je riječ o za Federaciju, a napose Hercegovinu, strateški važnom projektu brze ceste Mostar – granica RH, trenutačno se provode aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije kojom će biti obuhvaćeno 40 kilometara prometnice koja će se na svojem istočnom dijelu spajati na mostarsku obilaznicu, a nakon toga prolazit će prostorom Širokog Brijega i Gruda, piše jabuka.tv.
S druge strane, mostarska južna obilaznica svojim će istočnim krakom omogućavati spoj na autocestu koja ide dolinom Neretve, a što također treba promatrati u svjetlu namjere kojom se prostor Mostara želi pozicionirati kao istinsko prometno čvorište ovoga dijela Bosne i Hercegovine, ali i šire.
Predstavnici vlasti u više su navrata isticali važnost projekta južne mostarske obilaznice, a posebno se to odnosi na ministra prometa i veza Federacije Denisa Lasića koji je do sada jasno upućivao na činjenicu da je jedan od ključnih zadataka da se zajedno s Upravom JP Ceste Federacije BiH krene u smjeru rasterećenja gradskog središta Mostara.
Vrisak.info
