Za pčelarstvo kao osjetljivu granu i ova je godina počela loše, uz kišno razdoblje u proljeće. Ipak, kod onih pčelara koji mogu ozbiljnije pristupiti poslu te ujedno seliti svoje košnice ovisno o cvatnji, meda će biti. No, stara priča o borbi protiv jeftinog uvoznog, a često i patvorenog meda, još je tu.
Teško je dati konačan zaključak o tome kakva je ovogodišnja pčelarska sezona koja zapravo još traje. Puno toga ovisi o mikrolokalitetima i tome pruža li okoliš dovoljno ispaše za pčele.
Upravo zato mnogi pčelari sele košnice širom BiH, a u Županiji Zapadnohercegovačkoj to čini više od 80 posto njih. Krajevi na višim nadmorskim visinama ove su godine bili ključni za dobar prinos.
U Posavini su na početku godine imali velike gubitke – pojedini i do 80 košnica – kao posljedicu loše prošle godine. No, stanje se postupno popravilo i sada se bilježe solidni prinosi. Na područje Posavine često dolaze pčelari s tuzlanskog kraja, a neki se pritom učlanjuju u lokalne udruge i plaćaju članarinu za slobodnu ispašu.
Uvoz i izvoz meda
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju kako je vrijednost izvoza meda u prvih sedam mjeseci 2025. godine iznosila 168,3 tisuće KM, što je čak 279 posto više nego u istom razdoblju 2024., kada je izvoz iznosio 44,3 tisuće KM. Količinski, iz BiH je ove godine izvezeno više od 6,5 tona meda, što predstavlja rast od 332 posto.
Istodobno, uvoz meda u BiH u razdoblju siječanj–srpanj 2025. smanjen je za 13 posto u odnosu na lani i iznosio je 2,1 milijun KM. Količinski pad iznosio je 18 posto, jer je uvezeno 271 tisuća kilograma, u usporedbi s 330 tisuća kilograma u istom razdoblju 2024. godine.
Najveće količine meda BiH već nekoliko godina izvozi u zemlje Arapskog zaljeva, a manji dio i u Crnu Goru te Tursku. S druge strane, najviše meda BiH uvozi upravo iz Hrvatske i Turske.
Prosječna izvozna vrijednost kilograma meda u prvih sedam mjeseci 2025. iznosila je 25,5 KM, dok je prosječna uvozna cijena bila znatno niža – 7,8 KM po kilogramu.
Vrisak.info
