Katolički vjernici diljem regije danas obilježavaju blagdan Velike Gospe, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je u mnogim državama i državni blagdan.
Tradicionalno, ovaj dan okuplja tisuće hodočasnika u marijanskim svetištima, a jedno od najpoznatijih u Hercegovini je ono na Širokom Brijegu.
Ulice koje vode prema Brigu od ranih su jutarnjih sati bile ispunjene vjernicima koji su dolazili iz svih krajeva kako bi odali čast Širokobriješkoj Gospi.
Na putu smo susreli mnoge koji već desetljećima hodočaste, jedan nam je hodočasnik otkrio kako dolazi svake godine još od svoje sedme godine, dok je jedna hodočasnica istaknula kako Gospi dolazi zahvaliti za sve što je primila po njezinu zagovoru.
Među hodočasnicima bile su grupe iz Ljutog Doca, Bigraca, Jara, Uzarića i drugih okolnih mjesta, s druge strane Širokog Brijega.
Tradicija dolaska Gospi na Brig seže stoljećima unatrag, a i danas okuplja vjernike svih generacija.
Velika Gospa u Bibliji i simbolika blagdana
Velika Gospa duboko je ukorijenjena u kršćanskoj vjeri. Katolički teolozi podsjećaju kako je Blažena Djevica Marija prepoznata i u simbolima iz Staroga i Novoga zavjeta.
U Knjizi Postanka, nakon pada Adama i Eve, Bog suprotstavlja zmiji, simbolu zla. U Novom zavjetu, u Apokalipsi, žena se pojavljuje kao simbol ljubavi, dobrote i života.
U mnoštvu promišljanja o Djevici Mariji i njezinu uznesenju na nebo, ističe se ono koje nam je ostavio sveti Bernard.
Želeći jasnije prikazati Marijin doček na nebo, sveti Bernard uspoređuje ga sa silaskom Boga u njeno majčinsko krilo. To su dva, po njemu, neizreciva događaja – utjelovljenje i uznesenje.
Ništa na zemlji nije bilo svetije i dostojnije od djevičanskog krila u koje je Bog bio primljen, pa zbog toga, i ništa nije plemenito kao prijestolje koje je sam Gospodin pripravio svojoj majci i na njega je postavio.
Marijin trijumf je i naš trijumf, misli Bernard, jer je po njoj naša ljudska narav uzdignuta nad anđele. Njeno uzvišenje ima manju važnost nego sniženje Sina Božjeg u naše siromaštvo.
Naslov Kraljice, koji Marija dobiva po uznesenju, stvara odnose između nas i nje. Ona je Vladarica dobrote, a mi njeni ljubljeni podložnici.
Stari običaj – blagoslov trava i cvijeća
Nekada je na blagdan Velike Gospe bio običaj blagoslova trava i cvijeća, koji se u nekim europskim zemljama održao i do danas.
Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće, zbog čega se naziva i “Ljiljan bijeli” ili “Ruža bez trnja”.
Blagoslov je bio povezan s hodočašćenjima, vremenom žetve i kosidbe. Trave su se blagoslivljale radi Božje zaštite nad stokom, a cvijeće za zdravlje i zaštitu ljudi od bolesti i nesreća. Simbolično, ovaj običaj podsjeća na prolaznost života, ali i na nadu u vječnost, po uznesenju Marije, kao prototipu ljudske proslave.
Vrisak.info
