„Diljem Županije Zapadnohercegovačke nalazi se više od 150 divljih deponija. Samo u Ljubuškom ih je više od 30“, istaknuo je Radoslav Udovičić danas u hotelu Bigeste tijekom predstavljanja analize koja je napravljena u sklopu projekta “YOUth Drive” koji je financiran od strane Europske unije.
U ovoj analizi se osim kartiranja divljih deponija želi utvrditi i postojeće stanje u oblasti zagađenja vodnih putova, kao i trenutačno stanje postojećih postrojenja za gospodarenje otpadom.
Kako je Udovičić danas istaknuo, divlje deponije su uglavnom niknule uz lokalne puteve u svim lokalnim zajednicama u županiji.
„Na tim deponijama nitko ne vodi kontrolu. Mi smo obilaskom utvrdili kako tu ima jako puno građevinskog otpada. Koliko ja znam, službene vlasti nikad nisu pokrenule bilo kakve postupke protiv ljudi koji to iskreću, a vidi se da to nije jednom iskrenuto“, dodaje Udovičić, piše Radio Ljubuški.
On je dodao kako je potrebno podizati svijest građana kako bi se smanjilo odlaganje otpada u prirodu, ali i kako će se lokalne vlasti morati angažirati kako bi uklonile postojeće nelegalne deponije.
U budućnosti ćemo se svi morati naviknuti na odvajanje otpada i recikliranje, no trenutačno je situacija takva da se na području županije prikuplja samo komunalni otpad.
„Što se bude bolje gospodarilo otpadom, biti će manja cijena za građane. Što se više otpada bude koristilo kao sirovina za recikliranje, to znači da će se manje otpada nositi na deponiranje. Što se manje bude vozilo na deponiju, manje će koštati po domaćinstvu jer se otpad na deponiji plaća po kilogramu“, ističe Udovičić.
Jozo Kolobarić na temu divljih deponija kaže da se naša svijest neće promijeniti bez sustavne kampanje koja će uključivati niz edukacija, ali i kazne.
On je danas održao predavanje na temu „Utjecaj neosviještenosti, potreba za pravilnim upravljanjem otpada na svakodnevni život, primjeri pozitivne prakse“.
„Kazne će sigurno biti nešto što će u budućnosti biti neminovno za provoditi. I drugi narodi na Zapadu nisu ništa više disciplinirani nego mi, nego ih je disciplinirao zakon“, smatra Kolobarić, dodajući kako je uz restriktivni dio potrebno raditi i na mijenjanju svijesti sviju nas.
„Potreba je suradnja svih društvenih faktora i struktura u svim općinama i gradovima. Potrebne su medijske kampanje, rad s učenicima na podizanju ekološke svijesti“, navodi Kolobarić i dodaje; “Svi moramo sjesti i razgovarati. Svi imamo djecu kod kuće. Moramo raditi na ovome ako ne želimo da naša djeca i dalje obolijevaju, a podaci pokazuju kako sve više djece u BiH ima problema s astmom, bronhitisom, kašljanjem i različitim osipima i alergijama. Takve podatke nismo imali unazad 15 godina a sada ih imamo u značajnom broju. Pa ako hoćete to gledati i iz religijskog stajališta, peta Božja zapovijed kaže „ne ubij“. To se ne odnosi samo na čovjeka, nego ne ubij sve što živi, a priroda živi. Dolaze ljudi koji će biti poslije nas, naša je obmana i iluzija da mi smatramo da sa nama počinje i završava povijesni moment, a drugi dolaze iza nas“.
Voditeljica projekta Lucija Kvesić kaže kako u narednom periodu slijedi set panela i nakon toga okrugli stolovi za potpisivanje konačnih memoranduma sa zainteresiranim sudionicima. Ističe kako ih je korona spriječila da provedu edukacije u školama, pa će se to provoditi u narednom razdoblju.
„Imati ćemo edukacije u svim školama u našoj županiji. Kako bi se u budućnosti bilo što promijenilo, potrebno je mijenjati svijest kod mladih kako oni ne bi djelovali kako mi djelujemo, ipak smo mi „malo pogani“, rekla je.
Podsjetimo, projekt „Youth Drive“ je vrijedan 279,200,48 eura, provodi se u Zapadnohercegovačkoj županiji i Boki Kotorskoj, a provode ga udruge EKO ZH i NVO Naša Akcija.
U sklopu projekta bi trebala biti izrađena digitalna karta ilegalnih deponija, a nakon što se ista izradi moći će se na digitalnoj karti pratiti da li se postojeće deponije smanjuju ili povećavaju.
Također se u sklopu projekta analizira postojeće stanje zagađenosti vodotokova u ZHŽ-u. Već su uzeti uzorci vode iz sve četiri lokalne zajednice u ŽZH i poslani na analizu.
U ranijem su razdoblju potpisani sporazumi o suradnji s općinama i gradovima u oblasti u kojoj se projekt provodi, a u sklopu projekta biti će izrađene i preporuke za svaku lokalnu zajednicu vezane za zaštitu okoliša.
Vrisak.info
