Drinovci, smješteni u općini Grude u Zapadnoj Hercegovini, jedno su od najprepoznatljivijih sela regije, ne samo po svojoj povijesti i kulturnoj baštini, nego i po prirodnim ljepotama koje ih okružuju.
Selo se nalazi na jugoistočnom rubu Imotskog polja, a prema popisu iz 2013. godine broji oko 2.569 stanovnika.
Drinovci su naselje s dubokim povijesnim korijenima. Na lokalitetu Ravlića pećine u Peć Mlinima, koja se nalazi upravo u Drinovcima, pronađeni su tragovi života iz razdoblja kasnog neolitika, odnosno mlađeg kamenog doba.
Smatra se da je pećina bila naseljena od oko 6000. godine prije nove ere do kraja ranog brončanog doba, oko 1500. godine prije nove ere.
Ova pećina danas predstavlja jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta u Bosni i Hercegovini, a posljednjih godina se uređuje za posjetitelje s novim stazama, rasvjetom i parkiralištem, čime se dodatno valorizira njezin turistički potencijal.
Središnje mjesto duhovnog života u Drinovcima je crkva svetog Mihovila, koja je ne samo vjerski, nego i kulturni simbol sela.
Župa Drinovci osnovana je u vrijeme Austro-Ugarske, a crkva je kroz desetljeća bila središte okupljanja, molitve i brojnih duhovnih događanja. Mještani su poznati po snažnoj povezanosti s vjerom, a brojna duhovna zvanja potječu upravo iz ovog kraja.
Govorni jezik Drinovaca pripada zapadnohercegovačkom dijalektu, s osobitostima koje se razlikuju od okolnih mjesta, što dodatno svjedoči o bogatstvu lokalne tradicije i identiteta.
Jezero Krenica se nalazi u Imotsko-bekijskom polju u selu Drinovcima, općini Grudama, BIH. Ovalnog je oblika, duga 310, a široka 270 metara.
Osim Ravlića pećine, Drinovci su okruženi brojnim prirodnim ljepotama, od šuma i polja do izvora i potoka koji daju život lokalnoj flori i fauni. Peć Mlini, gdje se nalazi i pećina, poznat je po izvoru rijeke Tihaljine, koja se kasnije ulijeva u Trebižat.
Ovo područje privlači izletnike, planinare i ljubitelje prirode, a sve češće i turiste koji traže mir i autentičnost hercegovačkog sela.
Drinovci nisu samo mjesto bogate povijesti i duhovne baštine, već i prostor iznimne prirodne ljepote koja se očituje u svakom kutku sela – od plodnih polja do šumskih proplanaka i zlatnih zalazaka sunca.
U jesen, polja Drinovaca ožive u punom koloru. Kukuruz, simbol hercegovačkog sela, zrije pod toplim suncem, a prizori traktora natovarenih zlatnim klipovima postaju svakodnevica.
Ovi trenuci ne predstavljaju samo kraj jedne sezone, već i slavlje rada, upornosti i povezanosti ljudi s prirodom.
Na obroncima sela, suncokreti se ponosno njišu na vjetru, stvarajući prizore koji podsjećaju na slavne slavonske ravnice, ali s hercegovačkim štihom.
Njihova žuta boja unosi vedrinu u krajolik i često postaje omiljeni motiv fotografa i prolaznika.
Šumski predjeli Drinovaca kriju još jedno blago, bogatstvo gljiva koje mještani s ljubavlju beru, poznajući svaki kutak terena i prenoseći znanje s koljena na koljeno.
Ubrane gljive, pažljivo složene u košarama, svjedoče o suživotu čovjeka i prirode, ali i o tradiciji koja se njeguje i danas.
A kada dan krene prema kraju, Drinovci se umiruju pod raskošnim zalaskom sunca. Nebo iznad sela prelijeva se u nijansama narančaste, ružičaste i zlatne, stvarajući prizore koji ostaju urezani u pamćenje. Ti trenuci tišine i ljepote podsjećaju na jednostavnost života i snagu prirode koja ovdje nikada ne prestaje govoriti.
Lokalno stanovništvo bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom, stočarstvom i sve više turizmom.
U posljednje vrijeme primjetan je porast interesa za ruralni turizam, pa se razvijaju smještajni kapaciteti, domaće radionice i manifestacije koje promoviraju tradiciju.
Drinovci su dali brojne poznate osobe, među kojima se ističu intelektualci, svećenici, sportaši i kulturni djelatnici. Selo njeguje sportski duh, a lokalni klubovi i rekreativne aktivnosti okupljaju mlade i stare u zajedničkom druženju.
U Drinovcima postoji i Nogometni klub Boljava, koji je do 2003. godine nosio naziv HNK Drinovci.
Drinovci su mnogo više od običnog sela, oni su živa riznica povijesti, duhovnosti i prirodne ljepote.
Osim crkve u samim Drinovcima valja istaknuti i crkvu sv. Ante na Drinovačom brdu.
Svojim arheološkim lokalitetima, kulturnom baštinom i gostoljubivim ljudima, Drinovci ostaju jedno od najautentičnijih mjesta Zapadne Hercegovine, vrijedno posjeta i dubljeg upoznavanja.
Vrisak.info
