Na početku programa, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik Organizacijskog odbora fra Ivan Ševo pozdravio je nazočne te rekao da: »Narod bez prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti, a pogotovo ne može biti spreman za budućnost.«
Fra Tomislav Puljić, gvardijan samostana na Širokom Brijegu, u svom pozdravnom govoru spomenuo je važnost osnivača gimnazije i što su htjeli postići za ovaj kraj. »Osnivači su htjeli da se otvaranjem gimnazije i njezinim programima pruži mogućnost stjecanja znanja jednako kao i u najrazvijenijim zemljama«, te je nadodao kako su sve to radili iz ljubavi prema Bogu, narodu i domovini što su potvrdili i mučeničkom smrću.
Miro Bošnjak, ravnatelj današnje širokobriješke gimnazije »Fra Dominik Mandić« istaknuo je kako je gimnazija od 1918. pa do danas prošla kroz tri burna razdoblja, te je početkom 90-ih bio organiziran odbor za njezinu obnovu na čelu s Antunom Vrdoljakom. Dodao je da je 1993., 18. svibnja, tako obnovljenu gimnaziju otvorio pokojni predsjednik Franjo Tuđman.
Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ZHŽ kazao je da »Stogodišnjica širokobriješke gimnazije, te zlatne niti našega identiteta, brutalno je trgana i prekidana, posebno u razdoblju 1944./45. – 1947. Njezini profesori, mahom doktori znanosti, zvjerski su poubijani, zgrada je zapaljena, matice, knjižnica, također zapaljeni i uništeni. Danas možemo reći da je upravo ta krvava rana postala najčvršća karika u njezinu stogodišnjem povijesnom lancu.«
Širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević povezao je onu bivšu i sadašnji gimnaziju. »Mnogobrojni umjetnici, sportaši, znanstvenici ovdje su stekli svoja prva znanja, to je jednostavno nemjerljivo. Mi moramo čuvati našu gimnaziju i mislim da smo joj na neki način dužni dati veću pozornost da bi ona i dalje doprinosila razvoju Širokog Brijega.«
Na skupu su svoje radove izložili poznati znanstvenici te prosvjetni, kulturni, politički i drugi uglednici. Uvodnu je riječ imao fra Ivan Ševo na temu »Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti na Širokom Brijegu«. Drugo izlaganje imao je fra Ivan Dugandžić s temom »Ugledni bibličari – učenici širokobriješke Gimnazije«. Fra Andrija Nikić govorio je o »Početcima školovanja hercegovačkih franjevaca 1844. –1852.« »Prva matura s pravom javnosti na velikoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu« bila je tema fra Ante Marića. Fra Robert Jolić je za svoju temu imao »Početci franjevačkoga srednjeg školstva u Hercegovini«. Šimun Musa održao je izlaganje na temu »Bubalovo pjesništvo i njegov proročki glas«. Marija je Vasilj govorila o »Hrvatskoj međuratnoj književnosti u književnoj kritici A. R. Glavaša«. Miroslav Akmadža imao je za temu »Hercegovački franjevci i komunisti – borba za mladež«. »Toplinom i bistrinom đačkoga srca, o knjizi J. Tomaševića Koške Istina o ubijenoj gimnaziji« izlagao je fra Miljenko Stojić. Uslijedila je kratka stanka za sve izlagače, kao i ostale sudionike ovoga skupa.
Zatim su uslijedila nova izlaganja, druge teme s novim izlagačima. Vinko Grubišić govorio je o »Bivšim učenicima širokobriješke Gimnazije – širiteljima hrvatske kulture u svijetu«. Ante Beljo je za temu imao »Uspomene i sjećanja na Gimnaziju«. O temi »Pouka latinskog jezika na Širokom Brijegu« govorili su Josip Grubeša, Lucijana Boban i Jelena Jurčić. Katica Krešić izlagala je o »Jezičnoj praksi u BiH između dvaju svjetskih ratova«. Irena Budimir govorila je o »110 godina Ljeporječja«. Franjo je Ljubić izlagao na temu »Maturanti 9. naraštaja Gimnazije na Širokom Brijegu«. Povjesničar Hrvoje Mandić držao je predavanje na temu »Izbačeni učenici širokobriješke Gimnazije u razdoblju 1941. – 1944.«. Irena Musa izlagala je o »Odgoju i obrazovanju u širokobriješkoj Klasičnoj gimnaziji – u svjetlu tradicije i suvremenih potreba društva«. Jure Beljo i Marko Ivanković govorili su o »Doprinosu franjevaca poljoprivredi, selu i seljaštvu Hercegovine«. »Franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu za vrijeme austrougarske uprave – u svjetlu dokumenata Arhiva BiH« bila je tema Šimuna Novakovića. Za kraj, predavanje je održala Marina Kljajo Radić na temu »Poetizacija Širokoga Brijega i zavičajnih motiva, domoljublja i iseljeništva u književnome opusu Lucijana Kordića«.
Nakon posljednjeg izlaganja uslijedila je kratka rasprava o svemu rečenom na ovom znanstvenom skupu. Na kraju je fra Ivan Ševo zahvalio svima koji su doprinijeli održavanju ovoga skupa te je uslijedila prigodna zakuska za predavače i goste.
(Lucijana Kožul)
