Na području Ljubuškog zasađeno je 350 hektara mladog krumpira poznatog kao “Ljubuški rani”, visokokvalitetnoga, autohtonoga proizvoda koji količinama može zadovoljiti bosanskohercegovačko tržište.
– Sadnja je u punom jeku, zadnji krumpir se ubacuje u zemlju, a posađeno je nekih 95 posto planirane površine. Znači, oko 350 hektara mladog krumpira dosad je posađeno. Rane sorte krumpira koje smo zasadili su Carrera, Anais i još neke vrste, ali u minimalnom broju – kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga Dubravko Vukojević.
Dodao je kako je jedan dio krumpira posađen u plastenike.
– Prošle smo godine imali jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju – IFAD projekti. Zapadnohercegovačka županija i Grad Ljubuški sudjelovali su u sufinanciranju plastenika. Ove godine imamo još jedan dio. Nadam se da ćemo u sljedećih par godina, preko istih fondova, uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira, tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija – naglasio je Vukojević.
Naveo je da su cijene sjemenskog mladog krumpira u odnosu na prošlu godinu pale za 12 posto što je i dalje preskupo.
Po njegovim riječima, sva domaća roba ide u bescjenje, a krumpir pogotovo.
Pritom je naglasio da u trgovačkim lancima, vreća od deset kilograma krumpira košta 1,95 maraka, dok domaći poljoprivrednici samo sjeme plaćaju 1,30 maraka.
– Ove godine su crveni luk i krumpir katastrofa (…). Svake godine smo imali nekakva pravila, ali korona je izbrisala sva pravila. Prošle godine kada je prispio krumpir sve je bilo zatvoreno, nijedan restoran nije radio, a nama više krumpira troši jedan restoran nego cijelo selo. Kad su se zatvorili restorani sve je stalo – pojasnio je Vukojević.
Istaknuo je kako se “Ljubuški rani” izvozi u Hrvatsku i Sloveniju, a u BiH se, što se tiče mladog krumpira, najviše uvozi iz Egipta.
– Mladi krumpir se najviše uvozi iz Egipta, Njemačke i Austrije, unatoč činjenici da se jedino krumpir proizvodi u dovoljno velikim količinama za bosanskohercegovačko tržište, i to je jedina namirnica koja bi mogla zadovoljiti domaće tržište – kazao je ravnatelj Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje”.
Osim po kvaliteti, mladi krumpir iz Ljubuškog razlikuje se na tržištu od uvoznog krumpira, i po unikatnoj kartonskoj ambalaži, a osigurane su i biorazgradive vrećice s logom.
– Poradili smo na brendiranju krumpira, nabavili smo gajbe ali, ipak, nikako da nam prodaja krene u većem obimu. Ljudi trebaju prepoznati mladi krumpir. Trebaju čitati deklaraciju da vide da se radi o domaćem proizvodu. Dosta ljudi ni ne zna da je to domaće. Također, puno njih ima averziju prema domaćem jer misle da se domaće polijeva raznim pesticidima, no naš krumpir ispunjava sve ekološke standarde – zaključio je Vukojević.
Inače, Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog osnovana je 2011. godine i trenutno broji 185 udruženih poljoprivrednih proizvođača i 80 kooperanta. Pored krumpira, ova zadruga bavi se uzgojem rajčice, mladog luka, češnjaka, kupusa i lubenice.
Vrisak.info
