U vremenu kada društvene mreže i moderne tehnologije oblikuju svakodnevicu mladih, moglo bi se pomisliti da tradicija polako pada u zaborav. No u Širokom Brijegu i Hercegovini događa se upravo suprotno, sve više mladih otkriva ljepotu i vrijednost običaja svojih predaka.
Oni ponovno otkrivaju gangu, kola i stare običaje, a narodna nošnja za njih nije samo odjevni predmet, nego simbol identiteta i ponosa. Na smotrama folklora i kulturnim događanjima sve češće viđamo mlade ljude koji s istim žarom kao i njihovi djedovi i bake čuvaju ono što čini srce hercegovačke baštine.
Upravo zahvaljujući njima, tradicija dobiva novo lice i nastavlja živjeti u suvremenom vremenu.
Glazba koja spaja prošlost i budućnost
Etnomuzikolozi iz Hercegovine, poput Jure Miloša, pokazuju da tradicija može pronaći svoje mjesto i u suvremenom glazbenom izrazu. Mladi rado uče stare napjeve, a sve je popularnije i spajanje gange ili bećarca s modernim aranžmanima.
Takvi projekti podsjećaju da tradicija nije statična već ona živi, razvija se i prilagođava novim vremenima.
Obitelj i škola su prve učionice tradicije
Veliku ulogu u očuvanju običaja imaju i obitelj te škola. Djeca još od malih nogu uče o božićnim i uskrsnim običajima, svadbenim pjesmama ili starim jelima koja se pripremaju u posebnim prigodama.
“Najljepše mi je kad cijela obitelj za Badnjak zajedno pjeva i moli, a onda baka ispriča kako je to bilo nekad. To se ne zaboravlja”, ističe srednjoškolac iz Širokog Brijega.
Mladi u kulturno-umjetničkim društvima
Kulturno-umjetnička društva u Širokom Brijegu i okolici već desetljećima okupljaju generacije koje uče plesati kola, pjevati gange i ponosno nositi narodnu nošnju.
Danas u njihovim redovima sve češće viđamo mlade koji, unatoč užurbanom tempu života, žele dio slobodnog vremena posvetiti upravo očuvanju baštine.
“Za mene je nošnja simbol mog identiteta. Kad je obučem, osjećam se povezano s bakom i prabakom koje su je nekad nosile”, kaže jedna članica lokalnog KUD-a.
Svečanim koncertom KUD Mokro slavi 25 godina stvaranja i zajedništva
Zašto je to važno mladima?
Mladi koji sudjeluju u čuvanju baštine ističu da to nije samo “hobi”, nego način da ostanu povezani s vlastitim korijenima. U vremenu kada se granice brišu, upravo ih tradicija podsjeća tko su i odakle dolaze.
Tradicija u Hercegovini nije samo uspomena iz prošlosti ona je živa baština koja spaja generacije i daje identitet zajednici.
Mladi iz Širokog Brijega i okolice pokazuju da je moguće biti moderan, a istovremeno čuvati i prenositi ono što su nam ostavili naši preci. Upravo u njihovim rukama leži budućnost kulturnog bogatstva koje Hercegovinu čini jedinstvenom.
Vrisak.info
