Regija Hercegovine vrlo skoro mogla bi postati dom petom nacionalnom parku u BiH; Park prirode Blidinje, ako bude dovoljno političke volje, trebao bi dobiti, zasluženo, status nacionalnog parka, a ogromna prirodna, ali i kulturna bogatstva kojima raspolaže udolina između visova Čvrsnice i Vrana na taj će način ostvariti učinkovitiju zaštitu.
Podsjećamo, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je zaključak kojim je suglasna s donošenjem zakonskog rješenja o proglašenju nacionalnog parka Blidinje te je inicirala njegovo donošenje i usvajanje na razini Federacije Bosne i Hercegovine, a sukladno Zakonu o zaštiti prirode Federacije BiH. Što bi to u konkretnom slučaju značilo za Blidinje? U prvom redu, svi sadašnji sadržaji na prostoru Parka prirode Blidinje bili bi stavljeni u funkciju održivog korištenja, dok bi se na ovaj način omogućio jasniji nadzor nad segmentima parka, piše Večernji list BiH.
Inicijatori ove ideje ističu kako bi se na ovaj način osiguralo da divljač, ali i sve druge prirodne, kao i kulturne vrijednosti kojima obiluje ovaj kraj budu pod strožim nadzorom struke i institucija kako bi se jedinstveni prostor očuvao za buduće generacije. Dobivanje statusa nacionalnog parka neće značiti i konzerviranje prostora; u prijevodu svi dosadašnji sadržaji koji postoje neće biti onemogućeni. Istodobno, Blidinju bi na ovaj način bila otvorena vrata za korištenje značajnijih sredstava iz međunarodnih fondova koja bi se onda usmjerila u učinkovitiju zaštitu resursa, a nije naodmet naglasiti i kako bi Bosna i Hercegovina ovim potezom ispunila obveze koje proistječu iz smjernice Natura 2000. Premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg podsjetio je nedavno kako je upravo on, dok je bio federalni ministar turizma i okoliša, povukao nekoliko važnih koraka koji su išli u smjeru pripreme za proglašenje Blidinja nacionalnim parkom.
Tijekom njegova mandata u Ministarstvu urađene su sve stručne podloge, počevši od studije izvedivosti pa do master plana. Nacionalni park je 2. kategorija zaštite, a Herceg je naveo kako bi se time na Blidinju omogućilo kvalitetnije provođenje svih onih aktivnosti koje idu u smjeru očuvanja prirodnog i kulturnog bogatstva.
Izuzetno je važno što se oko ovog pitanja već iskominiciralo sa strukom, ali i lokalnom zajednicom, a što bi u prijevodu značilo kako ne bi trebalo biti prepreka za donošenje poteza kojima će Blidinje postati s jedne strane zaštićenije, a s druge prepoznatljivije i u svjetskim razmjerima.
Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN), ciljevi upravljanja u nacionalnim parkovima su, između ostaloga, zaštititi vrijedna područja prirode koja su od državne odnosno međunarodne važnosti u sljedeće svrhe: duhovne, obrazovne, znanstvene, rekreativne i turističke; a cilj je i u prirodnom stanju i na dugoročno razdoblje očuvati izvorno stanje životnih zajednica i životinjskih, odnosno biljnih vrsta, kako bi se ostvarila ekološka stabilnost i različitost.
Cilj je i osigurati korištenje u duhovne, obrazovne, kulturne i rekreativne svrhe na razini koja će održati područje u prirodnom stanju te isključiti eksploataciju ili posjete koji mogu prouzročiti promjene i oštećenja prirode uz održavanje ekoloških, geomorfoloških i estetskih karakteristika zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim.
U nacionalnom parku moraju se uzeti u obzir potrebe lokalnog stanovništva koje živi u okviru nacionalnog parka, uključujući korištenje prirodnih vrijednosti i bogatstava, ako te potrebe ne budu negativno utjecale na druge ciljeve upravljanja. Park prirode Blidinje jedna je od najljepših prirodnih cjelina na području Bosne i Hercegovine, prostire se na području od 358 km2 na podnožju planina Čvrsnice i Vrana. Do sada je evidentirano oko 1500 različitih biljnih vrsta, od čega je više od 200 endemskih, reliktnih i subendemskih.
U BiH trenutačno postoje, podsjećamo, četiri nacionalna parka: Una, Kozara, Sutjeska i Drina, dok Blidinje i Hutovo blato imaju status parka prirode.
Na području Federacije Bosne i Hercegovine nalazi se ukupno 12 zaštićenih područja i 21 zaštićeno područje na prostoru Republike Srpske, od čega su najbrojnija zaštićena područja okarakterizirana kao V. kategorija prema IUCN kategorizaciji.
Vrisak.info
