Mjeseci svibanj i lipanj tradicionalno su razdoblje u kojem se obavlja većina poljoprivrednih radova na zemlji. Naši su stari znali da se protiv bolesti, tuče, groma, potresa i drugih nepogoda ne bori samo ljudskim snagama, nego da je najvažnija – Božja zaštita. Zato je ovo doba godine bilo nezamislivo bez svetih misa na grobljima i blagoslova usjeva i polja.
Blagoslov polja seže daleko u kršćansku prošlost. Još u vrijeme pape Grgura Velikog (590.–604.) počele su se održavati procesije na blagdan sv. Marka (25. travnja), tijekom kojih se zazivao Božji blagoslov na polja i usjeve te molilo za zaštitu od štetnih i zlih sila. Time se ujedno kršćanski nadomjestila tadašnja poganska rimska procesija Robigalija, koja se također održavala istoga dana i imala sličan cilj – zaštitu pšeničnih polja od šteta.
Drugi oblik zaziva Božjeg blagoslova bile su procesije tri dana prije blagdana Kristova uzašašća. One su zamijenile rimski poganski običaj ophoda poljima, poznat kao Ambarvalia.
U srednjem vijeku ova pobožnost postaje posebno njegovana. Nakon Drugog vatikanskog sabora, liturgijskom reformom, ukinut je blagoslov polja na blagdan sv. Marka, dok su procesije pred Uzašašće, tzv. prosni dani, prepuštene odluci mjesnih biskupa ili biskupskih konferencija.
Kod nas se ustalio obred koji uključuje moljenje Litanija Svih Svetih i blagoslov na četiri strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever. Na svakom od ta četiri mjesta blagoslivljalo se i molilo za Božju zaštitu: znakom križa, jednom svijećom (jedinstvom), trima svijećama (Presvetim Trojstvom) i blagoslovljenom vodom.
Moli se za zaštitu od neprijatelja, kuge, gladi, rata, munje, grada i zla vremena, te za Božji blagoslov plodova zemlje i njihovo očuvanje.
Kako je značenje i smisao blagoslova polja jučer na groblju na Kočerinu opisao fra Velimir Mandić, podijelio je fra Mario Knezović na svom profilu. Što je fra Velimir rekao, možete pogledati u videu ispod.
Vrisak.info
