Cijene zlata na svjetskom tržištu ponovno su u uzlaznoj putanji, dosegnuvši apsolutni povijesni maksimum.
Kako navode sugovornici Nezavisni, ovaj rast cijena uglavnom je rezultat kretanja ponude i potražnje, a ističu i da ambijent u BiH nije povoljan za ulaganje u zlato.
Uvoz i izvoz zlata u BiH u padu
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno zlata u vrijednosti od 1.715.276 KM (s uključenim dažbinama), što predstavlja blago smanjenje u odnosu na isti period prošle godine.
S druge strane, i izvoz zlata je u padu – u razdoblju od osam mjeseci iz zemlje je otišlo zlato u vrijednosti od 1.219.539 KM, dok je prošle godine izvezeno zlato vrijedno 1.424.573 KM, navode iz UNO BiH za Nezavisne.
Cijena grama zlata u zlatarama u BiH trenutno se kreće od 210 do 220 maraka, a najviše zlata uvezeno je iz Slovenije, zatim iz Italije, Njemačke i Austrije.
Ambijent u BiH nije povoljan za ulaganja
Ekonomist Igor Gavran ističe da u Bosni i Hercegovini ambijent za ulaganje u zlato nije povoljan.
“U BiH postoji niz dodatnih troškova i poreza koji u mnogim zemljama ne postoje. Zbog toga je vrlo vjerojatno da ozbiljnija ulaganja naši građani vrše izvan zemlje ili prenose zlato mimo carinskih službi, što se ne evidentira”, kaže Gavran.
Prema njegovim riječima, evidentirani uvoz zlata uglavnom se odnosi na zlatni nakit i sirovine za njegovu proizvodnju, a ne na zlatne poluge ili druge investicijske oblike zlata.
“S obzirom na daljnji rast cijene, isti iznos novca sada kupuje manje količine zlata, tako da je količinski pad uvoza zapravo mali. Oni koji osjećaju krizu prodaju zlato, a ne kupuju”, dodaje Gavran.
Ponuda i potražnja ključni faktori
Ekonomist Milenko Stanić naglašava da su ponuda i potražnja ključni faktori koji određuju kretanje cijena na tržištu zlata.
“Pad uvoza zlata u BiH pokazatelj je pada platežne moći stanovništva, ali i gospodarstva. Dolazi do stagnacije potrošnje, ali i kupovine nakita”, kazao je Stanić.
Rekordne cijene na svjetskim burzama
Cijena zlata na burzama skočila je na novi rekord, premašivši prethodni maksimum iz travnja, nakon što je predsjednik Donald Trump uveo tarife povodom “Dana oslobođenja”, usred slabog dolara i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u SAD-u.
Spot cijena zlata porasla je za 0,9 posto na 3.508,70 dolara po unci tijekom ranog trgovanja u Aziji, prije nego što je blago smanjila dobitke na 3.497 dolara.
Potražnja za zlatom raste jer ga investitori vide kao zaštitu od inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, navode analitičari.
Dodatnu zabrinutost izazvala je rasprava o neovisnosti Federalnih rezervi, nakon što je Trump izvršio pritisak na predsjednika Jeromea Powella i pokušao smijeniti guvernerku Lisu Cook. Očekivanja da će FED uskoro sniziti kamatne stope dodatno su potaknula rast cijene.
“Sve se uklapa kako bi se stvorila savršena situacija za višu cijenu zlata”, izjavio je David Wilson, direktor strategije roba u BNP Paribasu.
Analitičari banke predviđaju da bi spot cijena mogla dosegnuti 4.000 dolara po unci do sredine sljedeće godine.
Zlato sve važnija rezervna imovina
Cijena zlata gotovo se udvostručila od početka 2023. godine, jer su središnje banke diljem svijeta povećale svoje zalihe.
Prošle godine zlato je preteklo euro i postalo druga najvažnija svjetska rezervna imovina središnjih banaka poslije dolara, čineći oko 20 posto globalnih službenih rezervi.
Vrisak.info
