Sigurnost i stabilnost domaćeg bankarskog sustava jedan je od ključnih razloga zbog kojih žitelji u BiH, kao oblik štednje koja osigurava osobnu financijsku sigurnost, biraju upravo banke, a podaci s kraja siječnja ove godine ukazuju na nastavak dinamičnog rasta depozita domaćih sektora koji su, u odnosu na mjesec prije, povećani za 135,7 milijuna KM. Uvidom u strukturu rasta vidljivo je kako su stanovnici BiH u mjesec dana u bankama uštedjeli 58,4 milijuna KM, dok je rast depozita kod privatnih poduzeća iznosio 148,4 milijuna KM. Slijede nefinancijska javna poduzeća, čiji su depoziti povećani za 70,1 milijun KM, dok su depoziti ostalih domaćih sektora porasli za 13,2 milijuna KM. Depoziti su smanjeni kod vladinih institucija za 154,4 milijuna KM.
Ukupna štednja
Na kraju siječnja u bankama su domaći sektori imali ukupno 31,25 milijardi KM štednje, a najveći iznos drže žitelji BiH, i to 16,1 milijardu maraka, slijede privatna poduzeća sa 7,2 milijarde, vladine institucije s 4,1 milijardu, javna poduzeća s nešto više od 1,9 te depoziti ostalih domaćih sektora s gotovo 1,8 milijardi maraka. Kada uspoređujemo stanje na kraju siječnja ove sa stanjem na kraju siječnja protekle godine, vidljivo je kako su stanovnici BiH povećali svoju štednju u bankama za 1,47 milijardi KM, privatna poduzeća za 901,1 milijun KM, a nefinancijska javna poduzeća za tri milijuna KM. Ekonomski stručnjaci imaju prilično jasno objašnjenje zbog čega depoziti domaćih sektora, a osobito kada govorimo o stanovnicima, rastu navedenom dinamikom, a glavni razlog leži u činjenici da se radi o najsigurnijem obliku štednje, što je osobito važno u vremenima ekonomske neizvjesnosti. Ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije Jasmin Mahmuzić nedavno je za Večernji list naglasio kako banke imaju središnju ulogu u našem financijskom sustavu, dodavši kako, osim percepcije sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava, na rast depozita utječu i ostali čimbenici makroekonomskog okružja.
– Ako su alternative štednji, drugi oblici ulaganja poput dionica ili nekretnina, manje atraktivne, nedostupne ili riskantne, građani preferiraju čuvanje novca u bankama. Iako blage, promjene razine kamatnih stopa na depozite očekivano potiču određene oblike štednje – naveo je. Na drugoj strani bankarske vage, onoj kreditnoj, uočava se nastavak rasta zaduživanja, no samo kada govorimo o stanovništvu, dok kod ostalih sektora primjećujemo pad. Naime, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju siječnja 2024. godine iznosili su 23,47 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 81,2 milijuna KM. Kreditni rast zabilježen je kod sektora stanovništva za 17,6 milijuna KM, dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenja kredita. Kod privatnih poduzeća krediti su smanjeni za 53,4 milijuna KM, kod nefinancijskih javnih poduzeća za 28,5 milijuna KM, kod vladinih institucija za 7,7 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 9,3 milijuna KM.
Godišnji rast
Ipak, kada uspoređujemo kraj siječnja ove s krajem siječnja prošle godine, vidljivo je da su ukupni krediti ipak rasli i za 1,6 milijardi KM, a najviše kod građana, i to za 838,6 milijuna KM, te kod privatnih poduzeća za 695 milijuna KM. U ukupnoj strukturi kredita žitelji BiH zaduženi su 11,8 milijardi maraka, privatna poduzeća 9,7, vladine institucije 1,1, javna poduzeća 607 milijuna te krediti ostalim domaćim sektorima 233 milijuna maraka.
Vrisak.info
