Službeni podaci Centralne banke BiH za prošlu godinu o izravnim stranim ulaganjima potvrdili su trendove koji su bili uočeni još prije kada je u pitanju priljev, podrijetlo i struktura stranih investicija u BiH. Ukupan iznos izravnih stranih investicija u BiH u 2023. godini je 1,895 milijardi KM, piše Večernji list BiH.
Povećanje investicija
U odnosu na godinu prije, ukupne strane investicije veće su za 455 milijuna KM. Kako je nagoviješteno već prije, na prvoj poziciji najvećih ulagača je Ruska Federacija s 376,3 milijuna KM. Taj podatak za mnoge zvuči iznenađujuće jer se o ruskim ulaganjima u BiH zna vrlo malo. Špekuliralo se i o izvlačenju novca jer je Rusija pod sankcijama zapadnih zemalja. Tijekom prošle godine najveće investicije registrirane su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (362,4 milijuna KM) i čini se kako se upravo tu krije razlog liderske pozicije Rusije kada su u pitanju ulaganja u BiH. Upravo je to oblast u kojoj Rusija u poslijeratnom razdoblju najviše investira u BiH i očito je da je taj sektor “povukao” najviše ruskih investicija i prošle godine.
Naime, udio izravnih stranih investicija iz Rusije iznosi 2,3% u ukupnim stranim investicijama u BiH i nalazi se na 13. poziciji na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH. Zaključno s 2022. najveći dio ili 90,3% ruskih ulaganja registriran je u okviru prerađivačke djelatnosti (uključuje i proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda), a slijedi trgovina sa skromnih 9 posto. Podaci Centralne banke BiH nisu dostupni po kompanijama, ali je poznato da je najznačajniji investitor iz Ruske Federacije NeftegazinKor, tvrtka koja djeluje u okviru državne naftne tvrtke Zarubežneft. Rusi su 2007. kroz privatizaciju postali vlasnici većinskog paketa dionica u poduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivnoj mreži benzinskih crpki Nestro Petrol, a 2008. osnivaju Optima grupu. Iako ima tvrdnji da rusko prebacivanje novca u ovaj biznis nije stvarno ulaganje, u službenoj evidenciji se našlo kao takvo. Što se tiče ostalih zemalja, Srbija je prošle godine u BiH investirala 355,6 milijuna KM.
Slijedi Nizozemska s ulaganjima od 237,7 milijuna KM, a popis nastavljaju Njemačka s 204,9 i Hrvatska sa 187,2 milijuna KM. Ukupan iznos ulaganja iz Slovenije iznosio je 173,3 milijuna, a iz Velike Britanije 149 milijuna. Na 8. mjestu je Austrija s 97,9, Turska je 9. sa 78,7 milijuna KM, a listu top 10 najvećih investitora zaključuje Danska, čije su kompanije u BiH prošle godine usmjerile 35,9 milijuna KM. Tijekom prošle godine najveće investicije registrirane su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (362,4 milijuna KM), u financijskim uslužnim djelatnostima (304,3 milijuna), telekomunikacijama (288,9 milijuna), proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (224,1 milijuna), trgovini (151,5 milijuna) te u trgovini na malo (120,9 milijuna KM).
Hrvatska među vodećim
Treba reći da je među vodećim poslijeratnim investitorima u BiH Hrvatska, iako se to možda po prošlogodišnjim podacima ne bi moglo zaključiti. U razdoblju od svibnja 1994. do prosinca 2022. Hrvatska je, prema podacima Centralne banke BiH, u BiH investirala 2,543 milijarde KM ili 1,3 milijarde eura te je drugi najveći investitor s udjelom od 14,6% u ukupnim izravnim stranim ulaganjima (17,4 milijarde KM ili 8,9 milijardi eura). Zaključno s 2022. u ukupnom iznosu izravnih inozemnih ulaganja iz Hrvatske, kao drugog najvećeg investitora u BiH, investicije u oblasti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja sudjeluju s 45,4%, u oblasti trgovine 23%, a u prerađivačkoj industriji s 13,8%. Među vodećim investitorima u BiH općenito dominiraju zemlje članice Europske unije, uz iznimku Rusije i Srbije.
Vrisak.info
