Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,6 posto, na 24.311 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,05 posto, na 2.669 bodova, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 7.119 bodova.
Prvi pad tih indeksa nakon dva tjedna rasta posljedica je zabrinutosti ulagača zbog visokih prinosa na američke državne obveznice jer bi zbog jačanja inflacije, potaknutog rastom cijena nafte, američki Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata.
Prinosi na 10-godišnje američke obveznice kreću se oko 3 posto, najviše razine u četiri godine, što ne ide u prilog tržištima dionica jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz dionica u obveznice.
Ulagače je razočaralo i slabije nego što se očekivalo izvješće o rastu američkog gospodarstva u prvom tromjesečju.
Bruto domaći proizvod (BDP) ojačao je u prvom tromjesečju 2,3 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,9 postotni rast u prethodnom kvartalu.
Posljedica je to najslabijeg rasta osobne potrošnje u posljednjih gotovo pet godina. No, analitičari smatraju da je ovo usporavanje privremeno jer bi porezne promjene i rast plaća trebali ubuduće potaknuti potrošnju.
Međutim, rast potrošnje i plaća mogao bi potaknuti inflaciju koja već sada raste zbog snažnog rasta cijena nafte.
S druge strane, najvećoj svjetskoj burzi podršku pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati većine kompanija.
Dosad je više od 50 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo izvješća, pri čemu ih je 79,4 posto ostvarilo veću dobit nego što se očekivalo.
Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 24,6 u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije dva tjedna očekivali rast od 18,4 posto.
Nastavi li se tako, bit će to najveći skok zarada u posljednjih sedam godina, podržan snažnim rastom globalnog gospodarstva i poreznim promjenama u SAD-u na početku godine.
I europske kompanije izvješćuju o boljim nego što se očekivalo rezultatima.
Dosad je oko četvrtina kompanija iz MSCI EMU indeksa objavila poslovna izvješća, pri čemu ih je 60 posto zabilježilo zaradu koja je bolja ili u skladu s očekivanjima.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade europskih kompanija u prvom tromjesečju bile za više od 15 posto bolje u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Pozitivno je na europske burze utjecalo i to što je Europska središnja banka (ECB) u četvrtak na redovnoj sjednici ostavila nepromijenjenima ključne kamatne stope, program kupnji obveznica i smjernice za budućnost, kako su financijska tržišta i očekivala.
‘U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, Upravno vijeće potvrđuje da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 milijardi eura provoditi do kraja rujna 2018., ali i duže ako to bude potrebno’, priopćila je središnja banka.
Zahvaljujući tome, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,8 posto, na 7.502 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,3 posto, na 12.580 bodova, a pariški CAC 1,3 posto, na 5.483 boda, piše HINA.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 1,4 posto, na 22.467 bodova, što je već peti tjedan zaredom kako raste.
