Profesionalni vozači iz BiH nastavljaju masovno odlaziti u zemlje zapadne Europe u potrazi za boljim životom i većim plaćama.
Za vozačima su počele odlaziti i prijevozničke tvrtke, a ako se trend nastavi, uskoro neće imati tko prevoziti ni robu ni putnike.
Ako se trend odlaska vozača nastavi, prijevoznička industrija u BiH mogla bi se suočiti s kolapsom. Bez kvalificiranih vozača i uz rast troškova prijevoza cijela gospodarska slika zemlje dodatno će se pogoršati, piše Večernji list BiH.
Primjena stroge uredbe EU-a, koja ograničava vrijeme boravka vozača na teritoriju Unije, natjerala je brojne autoprijevoznike iz BiH da registriraju tvrtke u državama EU-a, poput Slovenije i Hrvatske, kako bi izbjegli gubitke.
Prema zakonodavstvu EU-a, vozači, državljani BiH, imaju pravo boraviti u schengenskoj zoni bez vize u trajanju od 90 dana u roku od svakih 180 dana.
Prema zakonodavstvu EU-a, ovo bezvizno razdoblje ne može se produljiti, tako da svaki boravak dulji od 90 dana mora biti pokriven ili dugoročnom vizom ili dozvolom boravka koju izdaje država članica.
Ista uredba, osim na BiH, odnosi se i na Srbiju, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Tursku.
Predsjednik Udruge prijevoznika za unutarnji i međunarodni promet Republike Srpske Nikola Grbić izjavio je da je više od 2500 prijevozničkih tvrtki već registrirano izvan BiH, a masovni odlasci vozača nastavljaju se bez konkretne reakcije vlasti.
– Već sam registrirao tvrtku u Sloveniji jer je situacija neodrživa. Oni koji ostanu u BiH, morat će imati dvostruke posade – 90 dana rada, 90 dana kući – što će neizbježno povećati troškove. Cijene prijevoza porast će od 25 do 30 posto, a to će dovesti do lančanog rasta cijena drugih proizvoda. Tko će to moći platiti? – upozorava Grbić.
Prema njegovim riječima, od 2019. godine BiH je napustilo više od 7500 profesionalnih vozača, a svaka bh. prijevoznička tvrtka trenutačno bilježi manjak između 5 i 50 vozača.
Grbić ističe da vlasti u BiH već 15 godina ignoriraju problem iako su imale dovoljno vremena za reakciju. Dok BiH gubi tisuće radnika i tvrtki, Europa dobiva jeftinu, ali kvalificiranu radnu snagu, dok domaći autoprijevoznici ostaju bez podrške i rješenja.
Aziz Hadžić, vlasnik putničke agencije iz Bosanske Krupe, prisiljen je zapošljavati umirovljenike kako bi održao svoje linije.
– Skoro sam imao dva mlada vozača, sve je bilo u redu, ali su me obavijestili da su dobili dokumente za Njemačku. Sutradan su već napustili posao – kazao je za BHRT Hadžić, ističući da je taj problem prisutan kod gotovo svih prijevoznika u BiH.
Potražnja za vozačima u Europi je ogromna. Potražnja za vozačima autobusa u Njemačkoj će nastaviti rasti, a do 2030. godine očekuje se nedostatak više od 80.000 vozača.
Dino Klepo, poznati youtuber, objašnjava da se plaće za vozače u Njemačkoj kreću između 3000 i 3500 eura bruto, s time da je satnica između 18 i 20 eura.
– Komunalni prijevoznik u Münchenu već sada mora ukidati linije jer nema dovoljno vozača – kaže Klepo, dodajući da Deutsche Bahn trenutačno traži tisuće vozača.
Ministar prometa i veza BiH Edin Forto prošlog je mjeseca dobio odgovor iz Europske unije na zahtjev za izuzeće vozača iz BiH od odredbe o ograničenju boravka na području EU-a prilikom obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza putnika i roba.
Naime, na konkretno pitanje o potencijalnom izuzeću vozača iz BiH od boravišnih pravila EU-a, stigao je jasan odgovor iz Bruxellesa.
– Upućuje se na to da vozači, državljani Bosne i Hercegovine, imaju pravo boravka u schengenskoj zoni bez vize za kratki boravak od 90 dana unutar svakih 180 dana. Prema EU zakonodavstvu, to razdoblje bezviznog boravka nije moguće produljiti, pa svaki boravak dulji od 90 dana mora biti pokriven ili dugoročnom vizom ili boravišnom dozvolom koju izdaje država članica – stoji u ovom dokumentu.
U odgovoru je istaknuto jedino rješenje koje bi moglo potencijalno riješiti ovaj problem za bh. vozače.
– Stoga bi jedini mogući način bio podnošenje pojedinačnih zahtjeva nacionalnim vlastima države članice ulaska za odobravanje produljenog zakonitog boravka vozačima, državljanima BiH, u obliku nacionalne dugoročne vize ili nacionalne boravišne dozvole. Ova dozvola ili dugoročna viza omogućit će svom nositelju boravak u državi članici koja je izdaje tijekom cijelog razdoblja njezine valjanosti, kao i pravo na slobodno kretanje unutar teritorija drugih schengenskih država za maksimalno razdoblje od 90 dana u svakih 180 dana – stoji u ovom odgovoru.
Vrisak.info
