Turizam u Hercegovini je zbog pojave koronavirusa pretrpio ogromne gubitke koje je gotovo nemoguće sabrati jer su od očekivana dva milijuna posjetitelja ostali bez 70 posto turista.
Direktor turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Andrija Krešić za Klix.ba kaže da su Mostar i Međugorje pretrpjeli nesagledive gubitke, dok je situaciju izvukao Neum kao jedini bh. grad na moru koji i živi od ljetnog turizma.
Iako u HNŽ nemaju jasne pokazatelje stanja ni adekvatne sustave evidencije procjenjuje se da je na području čitave županije ostvareno svega oko 30 posto posjeta od onih koje su planirane.
Od samog početka godine je u Mostaru i Međugorju bilo dobro krenulo, a onda je pojavom koronavirusa, uvođenjem restriktivnim mjera i zatvaranjem granica sve stalo. Nakon relaksacije mjera su uglavnom dolazili samo domaći turisti, a tijekom srpnja i kolovoza je samo Neum donekle izvukao situaciju. Kao destinaciju su ga otkrili brojni građani BiH, Srbije i Crne Gore nakon što su ga odlučili posjetiti zbog komplikacija na granicama i promocije koju smo radili, kaže Krešić.
Nažalost promocija domaćeg turizma s obzirom na rekordna očekivanja gostiju iz svih krajeva svijeta nije pomogla Mostaru ni Međugorju koji inače žive od stranih turista iz trećih zemalja.Voditelj ureda Turističke zajednice u Međugorju Željko Vasilj je u više navrata istaknuo kako od postojanja tog marijanskog svetišta nikada nije bilo manje turista. Naglasio je da u Međugorje 90 posto gostiju dolazi iz dalekih zemalja, a kako to nije bilo moguće, nastale štete su nepopravljive.
U Mostaru se očekivalo milijun i pol turista, ali 70 posto njih nije moglo doći. To je dovelo do ruba propasti privatnike i privrednike koji su u gradu na Neretvi uložili ogromna sredstva da bi se pripremili za najbolju turističku sezonu u povijesti toga grada.
Voditelj Turističkog ureda u Mostaru Mensud Duraković naglašava da su očekivanja rekordne sezone bila opravdana i realna, jer je urađena odlična promocija i Stari most je u svjetskim turističkim agencijama nezaobilazno mjesto za posjetu, a Mostar među top destinacijama.
Očekivanja su definitivno bila velika kao i ulaganja u sezonu koja je trebala biti najbolja prema svim parametrima. Najviše su pogođeni ljudi koji su u staroj gradskoj jezgri uložili ogromna sredstva u infrastrukturu koja je zaista rađena iznad prosjeka u Europi. Na kraju zbog cijele situacije ni uloženo nisu mogli vratiti, objašnjava nam Duraković.
Turisti koji su dolazili tijekom ljeta posjetiti Stari most i staru gradsku jezgru su bili uglavnom domaći gosti koji se nisu dugo zadržavali, a kako su nam u više navrata rekli tamošnji ugostitelji i trgovci samo rijetki su ostavljali novac.
Prihodi koji su ostvareni od turizma u starom gradu uglavnom se odnose na razdoblje prije nego što su uvedene restriktivne mjere. Nove posjete turista koji su uglavnom bili domaći gosti dogodile su se u srpnju i kolovozu , a oni su na području Blagaja, Bune i Kosora punili smještajne kapacitete kuća s bazenima za godišnje odmore s obiteljima, kaže Duraković.
Naglašava da je to bio novi vid turističke ponude koji je nastao iz projekta “Mostar na vodama”, kroz koji je Turistička zajednica nastojala obogatiti ponudu u najvećem hercegovačkom gradu za sezonu koja je trebala nadmašiti sve dosadašnje rekorde po dolasku gostiju.
Nakon potpunog fijaska i pored toga što su granice otvorene te Mostar i Međugorje imaju tijekom čitave godine zanimljive ponude turistički radnici još nemaju očekivanja od turista s obzirom na to im treba negativan test na Covid-19 koji ne smije biti stariji od 48 sati.
U HNŽ rade novu promociju za Mostar koji je tijekom čitave godine atraktivan za tursite kao grad s bogatom kulturno-povijesnom baštinom i za Međugorje koje je broj jedan u vjerskom turizmu, te jedinstvena zimska izletišta na Rujištu i Blidinju, a u strahu od nadolazeće sezone.
Smatraju nemogućim zanemariti činjenicu da broj novozaraženih osoba u Mostaru i čitavoj županiji neprestano raste, jer bi se nove restrikcije i udar na turizam teško mogli preživjeti.
Podsjećaju da zbog udara na turizam trpi ogromne gubitke čitava privreda što se održava i na nedovoljno punjenje proračuna na svim razinama. To bi moglo dovesti do situacije da nema sredstava ni za osnovnu pomoć građanima i nesagledivih posljedica.
Vrisak.info
