U BiH je u prošloj godini izdano 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole, a sugovornici Nezavisnih novina ističu da je i ovaj broj nedovoljan za domaće tržište i dodaju da BiH nedostaje 30.000 radnika različitih zanimanja.
Realna procjena
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, istaknuo je kako ovi brojevi govore o sve većoj potrebi za radnom snagom iz inozemstva. “Mi smo, samo iz Federacije, tražili da nam odobre uvoz 18.000 radnika, plus Republika Srpska, tako da je realna procjena da nam u BiH fali 30.000 radnika.
Međutim, kvote sada Vijeće ministra BiH povećava na naše zahtjeve, ali ključna stvar u vezi s tim je to što su spore procedure”, kazao je Smailbegović.
Pojasnio je da, provodeći procedure zapošljavanja stranaca, ne stignu nikad iskoristiti dozvoljenu kvotu.
“Procedure su rigorozne, tako dugo traju i, ako uvezemo radnika, treba nam skoro godina dana da se sve završi, a vrlo često se ne odobri uvoz”, kazao je Smailbegović i dodao da se često događa da ti radnici odustanu i nađu drugi posao, te kako kaže, ne isplati im se čekati godinu dana da se riješe dokumenti u BiH.
Kako je rekao, veliki broj gospodarstvenika u BiH je zbog manjka radnika prinuđen da smanji obim svog poslovanja, te kako ističe, događa se da gospodarstvenici svoje poslove sele u druge zemlje u susjedstvu zbog lakšeg poslovanja.
“Bolji je ambijent poslovanja, lakše dolaze do radne snage”, kazao je Smailbegović i istaknuo da se sada događa da ne idu samo radnici, nego čak i kompanije, što će, kako kaže Smailbegović, dovesti do pada gospodarske aktivnosti u BiH. “Tako da će ekonomija BiH krenuti nizbrdo”, zaključio je Smailbegović.
Voditi računa tko se dovodi
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je broj od 2.000 mali, jer se ta kvota relativno brzo popunila.
“Potrebe, odnosno potražnja za tim radnicima su bile veće. Naravno da su strani radnici koji se nude radnici s nižim kvalifikacijama i upravo oni su našli svoje mjesto na poslovima kao što je građevina, pomoćni radnici u ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji i metalnoj industriji”, kazao je Ćorić.
U ovom trenutku, kada su smanjene gospodarske aktivnosti, kada je neizvjesnost kakva će biti naredna godina i kada su padovi fizičkog obima proizvodnje, Ćorić kaže da je previše optimistično razmišljanje da BiH može da zaposli 30.000 stranih radnika. “Sigurno je da kvote treba da budu daleko više od broja 6.000, ali pod uvjetima da sve ide po zakonu, da nema zloupotreba, ali ti radnici dolaze ovdje i vrlo često im je to prva stanica na putu ka Europi”, kazao je Ćorić i dodao da je potrebno da se vodi računa tko se to dovodi u BiH.
“Treba u narednom razdoblju povesti računa da se uvoze radnici s većim kvalifikacijama i većim znanjem”, zaključio je Ćorić.
Radne dozvole
Vijeće ministara je nedavno, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojio Godišnji izvještaj Ministarstva civilnih poslova o realizaciji odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za prošlu godinu.
U izvještaju se navodi da je od 2.449 radnih dozvola koje se računaju u odobrenu kvotu o radnim dozvolama za zapošljavanje stranaca, u prošloj godini 579 produženih radnih dozvola i 1.870 radnih dozvola za novo zapošljavanje. Ukupno je u BiH u prošloj godini izdano 4.586 važećih radnih dozvola i to 2.449 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.137 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, prenosi Bljesak.info.
Prema odluci o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. godinu, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH iznosi 6.073 radne dozvole, od čega se na Federaciju BiH odnosi 4.295, Republiku Srpsku 1.400 i Brčko distrikt 378 radnih dozvola. Iz Ministarstva civilnih poslova podsjećaju da nacrt godišnje kvote sačinjava Agencija za rad i zapošljavanje BiH u suradnji sa zavodima za zapošljavanje Republike Srpske i Federacije BiH te Brčko distrikta BiH na osnovu iskazanih potreba o broju potrebnih radnih dozvola za strance entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta prema procijenjenim potrebama. Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2023. godini bilo je iz Turske, Srbije, Nepala, Bangladeša i Indije, a najveći broj radnih dozvola izdan je u sektorima građevinarstva, trgovine, uslužnih djelatnosti, umjetnosti, zabave i reakcije, poslovanja nekretninama, prerađivačkoj industriji te ugostiteljstvu i obrazovanju.
Vrisak.info
