Gašenje dvije velike tvornice u samo nekoliko mjeseci morala bi biti jasna poruka političkim akterima u Bosni i Hercegovini, da, umjesto trenutne retorike, usklade svoje aktivnosti za podršku ekonomiji u zemlji, ističe za RSE direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, Saša Aćić.
Hamed, koji živi u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), neugodno je bio iznenađen kada mu je prije nekoliko dana na poslu rečeno da ponovno mora na biro rada.
Razlog je zatvaranje tvornice za preradu krompira Green Group Bosnia u tom gradiću, u kojoj je bio zaposlen.
“Došao sam na posao i javljeno mi je da ostajemo na poslu još taj dan i da ne radimo više. Ostali su još neki radnici da rade još dva mjeseca kao čuvari. Vidjet ću što ću. Nemam drugog izbora dok ne nađem drugi posao”, ispričao je Hamed Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Osim njega, otkaze je dobila većina od 85 radnika zaposlenih u tvornici. Među njima je Adi, koji također živi u Srebrenici. Za RSE ističe da je zabrinut za sudbinu obitelji onih koji su dobili otkaze.
“Nije dobro ovo što se dogodilo sa našom tvornicom, svi smo ostali bez posla. Svi smo obitelj maltene i što sad? Nije to 80 ljudi nego je to dvjesta i nešto članova obitelji i kud, šta, kako?”, pita Adi.
U upravi Green Group Bosnia ističu da se radi o privremenom zatvaranju tvornice.
Nada Pavlović, menadžerica prodaje u tvornici, za RSE navodi da je investitor donio takvu odluku 21. siječnja, zbog naglog skoka cijena sirovina.
“Cijene sirovina otišle su gore i do dva do tri puta su skuplje. Investitor je i pored toga nastavio da ulaže, tako da smo uvozeći taj krumpir iz Njemačke povećali sve naše troškove, a i svi drugi troškovi potrebni za proizvodnju su poskupili”, ističe Pavlović.
Dodaje da je pomoć tražena i od nadležnih institucija kako bi se smanjili troškovi koji bi omogućili nastavak proizvodnje, u koju je do sada, kaže Pavlović, jedino ulagao investitor.
“Obraćali smo se, u prvom redu, ministarstvima nadležnim za odobrenje kvota, kako bi nam dali odobrenje kako bismo uvozili krumpir po nekim smanjenim cijenama. To bi nama omogućilo dalju operaciju. Međutim, mi smo do sada tri puta bili odbijeni za te kvote, tako da su svi troškovi i dalje bili visoki za nas”, navela je Pavlović.
Problem je, navodi ona, u tome što se za preradu koristi industrijska sorta krumpira fontana koja se ne proizvodi u BiH.
Tvornica je uložila i u samostalnu proizvodnju, ali su klimatske nepogode uticale na propast uzgoja, te se pored toga morao plaćati i uvoz skupog krumpira iz Njemačke.
Od 2020. godine tvornica u Srebrenici u vlasništvu je Green group Turkey, koja je oživjela tu tvornicu, nakon što je propala prethodna investicija u čipsaru iz Azerbejdžana.
Tvornica je radila u dvije smjene i proizvodila 30 tona pomfrita dnevno.
Samo mjesec dana ranije, zatvorena je i tvornica čipsa Marbo u vlasništvu kompanije PepsiCo u Laktašima, pored Banja Luke, a 124 radnika su dobili otpremnine. Proizvodnja je preseljena u susjednu Srbiju.
Iz uprave PepsiCo nisu odgovorili na upit RSE o razlozima zatvaranja tvornice.
Ranije je rečeno kako se radi o novoj poslovnoj strategiji, te da će ugašena tvornica postati centralni distributivni centar za cijelo tržište Bosne i Hercegovine.
U Službenom glasniku Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta u BiH, objavljeno je i da je 16. prosinca entitetska Vlada dala suglasnost i na sporazuman prekid koncesije za korištenje zemljišta.
Vlasnici tvornice Marbo vratili su RS-u 537 hektara zemljišta u Opštini Gradiška, na zapadu BiH, na kojem se trebala proizvoditi sirovina za fabriku.
Gašenje dvije velike tvornice u samo nekoliko mjeseci morala bi biti jasna poruka političkim akterima u Bosni i Hercegovini, da, umjesto trenutne retorike, usklade svoje aktivnosti za podršku ekonomiji u zemlji, ističe za RSE direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, Saša Aćić.
“Ovakav vid političke kulture, retorike i svega onoga što karakterizira naš politički ambijent je apsolutno nepovoljan. On uvjetuje i boravak kako stranog, tako i domaćeg kapitala u Bosni i Hercegovini. Tako da, ukoliko bude radikalizacije, nastavka ovakvih političkih odnosa, možemo očekivati da bi značajan broj gospodarstvenika koji djeluju u BiH počeo razmišljati da napusti ovaj prostor”, kaže Aćić.
Aćić podsjeća i da su poslodavci iz RS-a, te poslodavci iz drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), uputili zajednički apel političkim predstavnicima da poduzmu konkretne korake u pravcu stabilizacije političke situacije.
“Značajan broj izvozno orijentiranih kompanija susreće se sa problemom potpunog otkazivanja postojećih ili nemogućnosti dobijanja novih narudžbi, a kao razlog strani partneri navode političku nestabilnost u Bosni i Hercegovini”, stoji u zajedničkom pismu poslodavaca dva entiteta od 21. siječnja.
Poslodavci ističu da traže neometano funkcioniranje institucija izvršne i zakonodavne vlasti, kako bi se omogućilo donošenja odluka i zakona neophodnih za jačanje stabilnosti i poboljšanje poslovnog ambijenta.
Saša Aćić kaže, da za razliku od političkih aktera, poslovne zajednice RS-a i FBiH imaju dobru suradnju.
“Imamo kontinuiranu suradnju i komunikaciju sa kolegama iz FBiH. Naš apel ide u pravcu da se stabiliziraju političke prilike u BiH i da se omogući da kapital normalno funkcionira”, poručuje Aćić.
Uvidom u sudske registre u BiH, u prva dvije tjedna ove godine propalo je 65 poduzeća u oba entiteta.
Više od 10.000 računa gospodarstvenika je blokirano tokom 2021. godine, prema podacima Centralne banke BiH od 4. siječnja.
Tokom prošle godine je blokirano gotovo tri puta više nego 2020. godine.
Vrisak.info
