Česte promjene vremena koje uz obilne kišne padavine prate jaki udari vjetra i grada negativno se odražavaju na prinose kultura na poljoprivrednim zemljištima u Bosni i Hercegovini. Slabi urodi i loša kvaliteta povrtlarima zadaju glavobolje i upravo će oni ove sezone zabilježiti najveće gubitke.
Slabija kvaliteta voća i povrća
Da će prinosi voća i povrća sa slabijom kvalitetom biti ove godine znalo se još krajem svibnja kada su BiH pogodile spomenute poplave. Dva mjeseca kasnije u Udruženju poljoprivrednika FBiH Klix.ba saznaje da su poljoprivrednici uspjeli spasiti određene zasade, a ono što je propalo presijano je.
Predsjednik ovog udruženja Nedžad Bićo kaže da će ovogodišnji urod biti nešto lošije kvalitete .
Najveći problem u poljoprivredi predstavljaju upravo vremenski uvjeti koji nisu naklonjeni ni semberskoj regiji na čijim je oranicama i ove godine dominantan kukuruz. Nedavne vremenske nepogode praćene kišom i jakim vjetrom dovele su do polijeganja ove kulture, pa će umanjenje prinosa biti za okvirno 20 posto.
“On je već u fazi naziranja zrna i nadamo se kako će u narednim danima temperature zraka biti više kako bi na kraju mogli izvući određene količine i reći da smo s njim prošli solidno. Pšenica je podbacila skroz i u minusu je od 50 do 70 posto, a slabo je imao neko više od 4,5 tona po hektaru. To je neki prosjek da bismo bili na nuli”, rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Savo Bakajlić.
I u Republici Srpskoj povrtlari su u najvećem problemu, jer su vremenske nepogode uništile plastenike, a zasadi na otvorenom su bili izloženi ledu koji je ostavio trajna oštećenja.
“Jednostavno, došlo je do deformiteta u samom plodu. U najjačoj fazi sada je lubenica, na kojoj se vidi da je pretrpjela neke vremenske neprilike koje su je zadesile”, ističe Bakajlić.
Zastarjela mehanizacija
Domaći poljoprivrednici trenutno nemaju tehničke mogućnosti za prilagođavanje uvjetima koje su sa sobom nametnule klimatske promjene, a karakteriziraju ih česte obilne padavine i jake oscilacije u temperaturama zraka.
U Udruženju za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Gospodarskoj komori Tuzlanskog kantona saznaje se da poljoprivrednici raspolažu s mehanizacijom koja je stara i više od 50 godina.
Predsjednik udruženja Suad Selimović za Klix.ba kaže da se poljoprivrednici jedino uz podršku države mogu uhvatiti ukoštac s trenutnim problemima. Na prvom mjestu su, naveo je on, kapitalne investicije, uz povećanja novčanih iznosa koji su namijenjeni za poticaje.
“U proteklih pet do šest godina mi nismo imali nikakvih kapitalnih investicija. Već godinama je od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva isti iznos za podsticaje i on je 64.700.000 KM, uz dugovanja iz prethodnih godina koja se iz ove sume pokrivaju, plus tužbe koje su podnijeli farmeri koji su imali pravo na podsticaje, ali su odbijeni od ministarstva”, kaže Selimović.
Selimović na kraju naglašava da bi se BiH morala ugledati na susjednu Hrvatsku i Crnu Goru koje su veliku napredak ostvarile u unapređenju poljoprivrede.
“Ove dvije države sa 50 posto subvencioniraju kapitalne investicije, a sve u cilju podizanja tehnološkog nivoa koji dovodi do veće konkurentnosti i samog kvaliteta proizvoda na tržištu. Mi smo prošlu godinu završili s uvozom graha u vrijednosti od 10 milijuna KM te 6,5 milijuna KM crvenog luka. To su apsurdi koji su posljedica svega spomenutog”, zaključio je Selimović.
Uz sve navedene probleme poljoprivrednici u našoj zemlji se suočavaju i s nedostatkom radne snage, što je posebno vidljivo u oblasti malinarstva i uzgoja kornišona.