Posljednje dane veljače označilo je sunčano i izrazito toplo vrijeme u kom su poljoprivrednici u selima Semberije izašli na svoja zemljišta. Zimsko duboko oranje su okončali, a najviše posla su imali voćari koji su radili na orezivanju i prskanju voća, povrtlari su zasijali zasade, dok su ratari prehranjivali pšenicu.
“Poljoprivrednici su zasad uspjeli postići sve ono što su planirali, a posebno smo zadovoljni pšenicom koja se nalazi u veoma dobroj fazi. Pogodovao joj je izostanak jake zime, na njivama izgleda svježe, a samo se nadamo kako neće doći do novih minusa koji bi mogli spržiti njene korijene”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.
Skuplje gorivo i repromaterijal
Iako su vremenske prilike išle na ruku ratarima i ostalim poljoprivrednicima, aktualno razdoblje je ipak karakteristično po brojnim problemima jer je gorivo poskupjelo za deset do dvadeset feninga, a cijene repromaterijala su veće za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je situacija veoma teška u Semberiji i ljudi se sve više okreću ka smanjenju proizvodnje. Osim smanjenja proizvodnje ova bh. regija, prema riječima Bakajlića, bilježi i kontinuirani pad registriranih proizvođača, a za šest godina od ovog posla je odustalo njih 7.870.
“Mi smo 2015. godine imali 12.570 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, a danas nas je 4.700. Jednostavno, ljudi su nestali, prebacili su se u neke druge branše ili su napustili Bosnu i Hercegovinu. Otišli su trbuhom za kruhom u europske zemlje gdje imaju znatno bolji status. Ovdje im se ne vrijedi zaduživati i raditi bez dobitaka na kraju”, ističe Bakajlić koji je član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Poremećaji na tržištu
Pandemija koronavirusa poremetila je sva tržišta, pa tako i bosanskohercegovačko, a domaćim poljoprivrednicima posebno šteti prekomjeran uvoz i nelojalna konkurencija, otežavajući im plasman proizvoda na tržište. Zbog toga su se koncem godine bh. poljoprivrednici pobunili, organizirali su proteste, ali konkretnih pomaka od nadležnih nisu osjetili.
“Nema šanse da mi opstanemo u ovakvom ambijentu u kojem se mimoilaze potezi vlada Federacije BiH i Republike Srpske. Zbog toga zaštitnih mjera još uvijek nema, a ukoliko se problemi ne bi riješili uskoro, poljoprivrednici će se morati značajnije pobuniti jer smo prepušteni sami sebi”, upozorio je Bakajlić, naglasivši da se iz svih proračuna mora izdvojiti više sredstava za poljoprivrednu oblast.
Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 tisuće hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina. Zaštita domaće proizvodnje mogla bi se naći na idućoj sjednici Vijeća ministara BiH koja je zakazana u sljedećem tjednu, a skori dolazak proljeća u poljoprivrednicima i pored svega budi nadu u otvaranje plodne godine u kojoj će se riješiti nagomilani problemi i stvoriti bolje prilike za rad.
Vrisak.info
