Bosna i Hercegovina platila je 465 000 KM “penala” za neiskorištena kreditna sredstva za projekat jačanja bankarskog sektora koji se realizira u suradnji sa Svjetskom bankom, izvještava Indikator.ba.
Svjetska banka – Međunarodna banka za obnovu i razvoj (WBIBRD) odobrila je Bosni i Hercegovini kredit od 75,5 milijuna KM, od čega za Federaciju BiH 55,2 milijuna KM, a za Republiku Srpsku 20,3 milijuna KM, za poboljšanje bankarskog sektora unapređenjem kapaciteta za reguliranje i nadzor banaka i unapređenje upravljanja entitetskim razvojnim bankama.
Projekt je odobren u travnju 2017. godine, a kako je bilo planirano trebao je biti završen 31. prosinca 2020. godine.
No više od dvije godine nakon odobrenja, Zastupnički dom Parlamenta BiH tek je 16. srpnja 2019. godine prihvatio odluku o zaduženju po ovom projektu, a u Domu naroda 14. studenog 2019. godine data je suglasnost predsjedatelju da potpiše odluku o prihvaćanju zaduženja.
Projekt jačanja bankarskog sektora ima pet komponenti. Prva je jačanje regulacije i nadzora u skladu sa Bazel III standardom, druga su slabosti u bankarskom sektoru, treća je operacionalizacija novog okvira rezolucije banaka, četvrta unapređenje upravljanja i poslovnih modela entitetskih razvojnih banaka i peta komponenta je tehnička pomoć.
Kako je prilikom odobrenja rečeno iz Svjetske banke, izbor područja reformi također uzima u obzir praznine u pomoći i oblasti koje već podržavaju drugi razvojni partneri.
Samo odobrenje sredstava za jačanja bankarskog sektora izazvalo je reakcije u javnosti, a pojedini mediji pisali su i da je riječ o spašavanju bankarskog sektora u vrijeme kada su u Republici Srpskoj propale dvije banke (stečaj u Bobar banci otvoren je u siječnju 2017., a u Banci Srpske u travnju 2017.), što je demantirano.
Iz agencija za bankarstvo su tada naveli da banke neće biti korisnici sredstava po osnovu projekta, kao ni same agencije, a ovi potonji će biti samo korisnici tehničke pomoći za izradu podzakonskih propisa.
U međuvremenu, bankarski regulatori napravili su određene izmjene u zakonskoj regulativi koja tretira banke usklađujući bh. propise s europskim, dok neki projekti kao što su okvir za spašavanje banaka i osiguranja depozita nisu do kraja riješeni iako je urađen značajan dio posla, dok reforma razvojnih banaka ostaje otvoreno pitanje.
Vrisak.info