Berlin je bio domaćin 10. jubilarnog Samita Berlinskog procesa, ključnog za inicijative zemalja Zapadnog Balkana, a glavna tema razgovora bilo je jačanje regionalne suradnje. Na ovom skupu prisustvovali su predstavnici država Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije – kao i članice Europske unije koje su uključene u Berlinski proces, uključujući Hrvatsku.
Ovaj proces, pokrenut 2014. godine na inicijativu Njemačke, ima za cilj unapređenje suradnje u oblastima ekonomije, prometa, energetike i digitalizacije. Također, predstavlja platformu koja olakšava integraciju ovih zemalja u EU kroz regionalne inicijative i zajedničke projekte. Samit ima dodatnu važnost jer se održava u trenutku kada su razgovori o proširenju EU ponovno aktualizirani u europskim političkim krugovima, što bi moglo imati izravan utjecaj na procese reformi i suradnje u regiji.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao jedan od osnivača i članica Komorskog investicijskog foruma Zapadnog Balkana (KIF), bila je aktivno uključena u pripremu Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište, poznatog kao CRM 2.0, koji će se implementirati u razdoblju od 2025. do 2028. godine.
„Zasigurno možemo reći da smo se dobro pozicionirali, a dobro pozicioniranje Komore podrazumijeva i dobro pozicioniranje kompanija čije interese zastupamo. U prethodnom Akcijskom planu, koji je implementiran u razdoblju 2021-2024, nismo bili uključeni, ali zahvaljujući projektu ‘EU podrška KIF ZB’, koji implementiramo protekle četiri godine, stekli smo povjerenje i poziciju prepoznatljive asocijacije od interesa za kreiranje jedinstvenog regionalnog tržišta. Naša uloga službeno je potvrđena najprije Briselskom deklaracijom prošle godine, a sada i Berlinskom deklaracijom koja je nedavno potpisana”, kažu za Forbes BiH iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Priprema CRM 2.0 obavljana je kroz devet tematskih grupa koje okupljaju stručnjake iz različitih sektora. Ove grupe, fokusirane na sektore trgovine, turizma, transporta, digitalne transformacije, zelene tranzicije i ljudskih resursa, radile su na identifikaciji izazova i predloženju rješenja za unapređenje regionalne suradnje, posebno jačanje pozicije malih i srednjih poduzeća. Nacrt Akcijskog plana, baziran na preporukama poduzetnika iz regije, nedavno je dostavljen vladama Zapadnog Balkana na razmatranje i usvajanje.
Deklaracija o Zajedničkom regionalnom tržištu 2025-2028 Nakon nekoliko mjeseci rada, finalni Akcijski plan ozvaničen je nedavnim potpisivanjem Deklaracije o Zajedničkom regionalnom tržištu 2025-2028 od strane lidera Zapadnog Balkana.
Akcijski plan za Zajedničko regionalno tržište 2025-2028 (CRM 2.0) predstavlja okvir koji se oslanja na pravila i standarde Europske unije. Njegov osnovni cilj je poboljšanje konkurentnosti i ekonomske suradnje među zemljama regije. CRM 2.0 će poslužiti kao važan motor rasta i privlačnosti, čime će dodatno povezati socio-ekonomske aspekte regije i EU. Ovaj plan također je ključni dio sveobuhvatnog Plana rasta za Zapadni Balkan, naglašavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
CRM 2.0 se oslanja na rezultate Akcijskog plana CRM 2021–2024, koji je predstavljao osnovni okvir za regionalnu suradnju i integraciju od njegovog usvajanja na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. godine, te obuhvaća: slobodno kretanje robe, usluga, trgovinske mjere, razvoj ljudskog kapitala, poslovno okruženje i konkurentnost te digitalnu transformaciju.
U Akcijskom planu za Zajedničko regionalno tržište 2025-2028, KIF ZB će biti vodeća organizacija za aktivnosti koje se odnose na prioritete trgovinskih mjera, razvoj ljudskog kapitala, poslovno okruženje i konkurentnost, dok će biti podržavajuća organizacija u provođenju drugih aktivnosti.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ostala je obaveza ratifikacije sporazuma o slobodi kretanja s osobnom kartom, čime bi se ukinulo izdavanje viza za građane Kosova.
“Još nekoliko sporazuma i odluka čeka na usvajanje pa je možda najbolje sačekati kraj godine prije nego sumiramo rezultate. Od značajnijih su radne dozvole, profesionalne kvalifikacije i zeleni koridori, koji imaju važnu ulogu u unapređenju regionalne suradnje i olakšavanju mobilnosti građana.”
Ovi koraci mogu doprinijeti jačanju ekonomskih veza i poboljšanju životnih uvjeta u regiji.
BiH ima trgovinsku razmjenu s Kosovom, iako Kosovo nije priznato kao neovisna država od strane BiH.
“Da, evidentan je povećan izvoz u posljednje dvije godine u odnosu na 2021. godinu i suficit u robnoj razmjeni od preko 110 miliona KM. To pokazuje bitnost u cirkulaciji roba, te relativno dobru zastupljenost naših roba na istom tržištu”, kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
U izvozu na kosovsko tržište zastupljene su sve privredne grane, pri čemu se najviše izvoza ostvaruje iz prehrambenog sektora.
“Godinama izvozimo mesne prerađevine, konditorske proizvode, peciva, čokoladu, mlijeko i mliječne proizvode, kao i ulje i vodu, koji su dobro prihvaćeni i dio su tradicije i navika, s obzirom na to da je Kosovo dio bivšeg tržišta bivše Jugoslavije.”
Imajući u vidu utjecaj cijene transporta na ukupnu cijenu svakog proizvoda, blizina kosovskog tržišta treba se smatrati našom prednošću, što čini naše proizvode konkurentnijima.
“Budući da je kosovsko tržište dio CEFTA sporazuma, ovo omogućava bescarinsko poslovanje, a s obzirom na to da nema značajnijih tehničkih barijera za plasman roba i usluga, interes bh. kompanija za ovo tržište svakako postoji. To se može vidjeti kroz robnu razmjenu koja se može dodatno unaprijediti.”
Kosovo je nedavno ratifikovalo sporazum o slobodi kretanja s osobnom kartom, što znači da su ukinute vize za građane Bosne i Hercegovine. Ova promjena će svakako poboljšati poslovanje naših kompanija, jer će se dobiti na vremenu prilikom sklapanja poslova i ugovora.
“Rasterećenje će osjetiti i bh. kompanije koje su do sada bile prinuđene da, pod nepovoljnim uvjetima, koriste usluge prijevoznika iz zemalja koje su priznale Kosovo”, stoji u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.
Vrisak.info
