Iako veliki broj građana susjednih zemalja zbog nižih cijena pojedinih prehrambenih proizvoda dolazi u BiH, s druge strane bh. građani susreću se sa suprotnom situacijom.
Budući da prosječne plaće već godinama nisu značajno rasle, cijene prehrambenih proizvoda iz godine u godinu bilježe blagi porast.
Osnovni troškovi četveročlane obitelji u Federaciji BiH su 2.019 maraka, a u Republici Srpskoj 1.893 marke, ali je i prosječna plaća drugačija, pa ona u oba entiteta pokrije tek 46 posto košarice, piše Večernji list BiH.
Potrošačka košarica
Kada je pak riječ o rastu cijena, ona je u znatnom porastu. Samo u godini dana neke od osnovnih prehrambenih namirnica u Republici Srpskoj “skočile” su čak za 80 posto.
Neki od proizvoda koji su lani poskupjeli su kruh, maslac, mlijeko, riža, ali i voće i povrće… Primjerice, lani u siječnju kilogram crnog luka stajao je 0,89 KM, a ove godine čak 1,64 KM. No, nije samo luk “ugrizao” kupce za oči, već i još neke vrste povrća. Tako je kupus s 0,70 KM/kg “skočio” na 0,99 KM, a paprike s 3,02 na 3,52 KM.
Početkom 2018. godine mrkva je stajala 1,19 KM, a u siječnju ove godine za kilogram je trebalo izdvojiti 1,41 KM, dok je krumpir s 0,82 KM “otišao” na 1,11 maraka. Suhi svinjski vrat umjesto 14,71, plaćamo 15,45 KM po kilogramu, a šunkarica je s 12,73 “otišla” na 13,90 maraka. Mlijeko u tetrapaku je tri feninga više, a tvrdokorni žuti sir je s 10,89 KM poskupio na 12,02 marke. Bistri voćni sok umjesto 1,71, plaćamo 1,84 po litri. Popis je još duži i teško je nabrojati čemu su sve cijene divljale.
Izvršna direktorica Udruge građana DON Murisa Marić nedavno je za Nezavisne novine kazala da i kada dođe do poskupljenja od nekoliko feninga, to se osjeti na godišnjoj razini.
“Pitanje je do kada će potrošači sve to moći izdržati”, kazala je za Nezavisne Marić, dodavši kako je to alarm jer je, kako kaže, riječ o osnovnim životnim namirnicama.
Mostarka Marija ispričala je kako uz plaću od gotovo 1.000 KM jedva preživi mjesec.
“Iako imam više od prosječne plaće, mjesečno ne uspijem skoro ništa uštedjeti. Budući da samo podstanar, oko 400 KM izdvajam za stanarinu i režije, što mi i ne ide u prilog. Ostatak novca nekako rasporedim na hranu i pokoje druženje s prijateljima”, priča Marija u razgovoru za Večernji list.
Dodala je da ako ne budu rasle plaće, uskoro neće moći ni sebe prehraniti.
Ovakav standard je veliki problem i nešto se mora mijenjati, kazala je.
I podaci Agencije za statistiku BiH o indeksu prosječnih cijena u 2018. u odnosu na 2017. godinu pokazuju porast.
Rasle cijene
Promatrajući stope rasta cijena u 2018. godini u odnosu na one iz 2017. prema namjeni potrošnje, primjetno je da je zabilježen prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih pića.
Cijene duhana i alkoholnih pića rasle su za 6,6 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 2,7 posto, zdravstva za čak 1,8 posto. Cijene prijevoza također su rasle, i to za 8,9 posto, cijene rekreacije i kulture rasle su za 1,1 posto, obrazovanja za 0,1 posto te restorana i hotela za 0,4 posto.
Promatrano po COICOP odjeljcima, pad cijena u istom razdoblju zabilježen je u odjeljcima odjeće i obuće za 10 posto, pokućstva i kućanskih aparata za 1 posto, komunikacija za 1,2 posto te ostalih dobara i usluga za 0,4 posto, stoji, između ostaloga, u podacima Agencije za statistiku za 2018. godinu.
