Njemačka vlada je 2015. godine donijela odredbe o Zapadnom Balkanu kojima je reguliran način na koji radnici s tog područja mogu da nađu posao u Njemačkoj. Od tada do danas sa Zapadnog Balkana u tu zemlju je otišlo desetine tisuća radnika, a najviše građevinskih, zdravstvenih i radnika iz oblasti ugostiteljstva. O tome je za DW govorio Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za gospodarstvo.
Njemačkom tržištu rada su hitno potrebi kvalificirani stručnjaci. Odredbe njemačke vlade o Zapadnom Balkanu su od 2015. naovamo potaknule su dolazak u Njemačku tisuće radnika sa Zapadnog Balkana. U Njemačkoj smatraju da je ta uredba veliki uspjeh.
“Bile su veliki uspjeh. Do 2015. godine smo imali veliki broj potražitelja azila sa Zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju – osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti za negativno u svemu tome”, kazao je Geis-Thöne.
U njemačku dolaze uglavnom srednje kvalificirani radnici, ali postoji određeni postotak i visoko kvalificiranih radnika.
“Meni nije poznato da su se gospodarstvenici žalili da nije riječ o kvalificiranim radnicima. A kada pogledamo statistike, vidimo da polovica pridošlih radi baš poslove za koje se traži odgovarajuća diploma. Rekao bih da je najveći dio njih negdje na sredini kada je riječ o kvalifikacijama. Imamo i visoko kvalificirane ljude, iako, njih je manje nego što ih dolazi iz nekih trećih zemalja, tu imamo nešto više slabo kvalificiranih radnika nego u kontekstu drugih. Ali, najveći dio njih je zaista srednje kvalificiran, a pod tim podrazumijevam osobe koje nemaju diplomu neke visoke škole, ali nisu ni slabo kvalificirani, već su pohađali neku zanatsku školu”, navodi Geis-Thöne.
Radnici koji odlaze u Njemačku najviše rade u sektoru građevine, ugostiteljstva i zdravstvenih usluga.
“Radi se o širokom spektru, ali vidimo da vrlo mnogo osoba sa Zapadnog Balkana radi na građevinskim poslovima; nešto više ih ima u ugostiteljstvu, takođe dosta njih ima u oblasti uslužnih djelatnosti, a posebno u oblastima službi za čišćenje i u zdravstvu ih ima nešto više nego drugih radnika”, navodi se.
Početkom 2019. godine u Njemačkoj je bilo 100.000 radnika sa Zapadnog Balkana na jednostavnim poslovima i 60.000 na poslovima za koje se traže kvalifikacije, sa izuzetkom Crne Gore.
“Specifično je to da mnogi rade u tom srednjem sektoru, što inače vidimo u EU, a što se ne može reći za druge treće zemlje”, objašnjava Wido Geis-Thöne. Kada je riječ o temi integracije ne tržištu rada teško je doći do podataka koliki broj radnika s Balkana ima stalne radne ugovore.
“Ne mogu reći ništa o tome u kojoj meri su to ugovori na ograničeno ili neograničeno vrijeme. Ali, polazimo od toga da su to tipični ugovori koji osiguravaju zaradu i daju određenu sigurnost, jer je to uvjet za dobivanje boravišne dozvole. Ne treba smatrati da su svi na slabo plaćenim poslovima pod lošim uvjetima, već da se radi o regularnim uvjetima rada koji je dobro plaćen”, ističe Wido Geis-Thöne.
Vrisak.info
