Ne računajući bh. Hrvate, koji posao u inozemstvu traže kao hrvatski državljani s hrvatskom putovnicom, Agencija za rad i zapošljavanje BiH iznijela je podatak po kojem je na rad u inozemstvo ove godine iz BiH otišlo 10.913 osoba. Od ovog broja 10.090 građana otišlo je u Sloveniju, a 823 radnika dobila su posao u Njemačkoj. “I dok se najviše govori o odlasku u Njemačku, iz BiH sve više kvalificiranih radnika odlazi u Sloveniju.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode kako je u Sloveniju otišlo 23 posto vozača, isto toliko zavarivača, oko sedam posto zidara te u manjem postotku ostale profesije, uglavnom vezane uz građevinsku industriju”, prenosi portal Posao.ba. Najnoviji podaci Federalne agencije za statistiku govore kako je u BiH broj zaposlenih osoba 523.626, a broj nezaposlenih 330.579.
Prosječna neto plaća iznosi 875 KM. Zabilježen je i porazan trend, a to je da golem broj radnika, koji traži bolje plaće u inozemstvu, napušta radno mjestu u BiH. Taj negativan trend zabilježen je kod velikog broja privatnih tvrtki. Na drugoj strani, radnici koji rade u javnom sektoru, javnim poduzećima, državnim službama, ministarstvima, direkcijama… ostaju u BiH.
Razlog su puno veće i sigurne plaće koje primaju i slaba mogućnost da će netko od njih preko noći završiti na ulici ili mu neće biti plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kako upravo ovakva kasta ljudi preko nositelja vlasti jako štiti svoja radnička prava, svjedoči i službeni podatak iz najnovijeg Zakona o radu.
U njemu su, između ostalog, regulirana prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne dužnosti. Tako svakom izabranom radniku, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti u institucije BiH, Federacije BiH, županije, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu dužnost u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa miruju na njegov zahtjev. To razdoblje mirovanja traje najdulje koliko traje obavljanje te dužnosti, od dana izbora, odnosno imenovanja.
Radnik koji se nakon završenog mandata u institucijama vlasti želi vratiti kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika. Dalje, u Zakonu o radu piše kako je radnika, koji je obavijestio poslodavca o povratku na posao, poslodavac dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.
Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova, dužan mu je isplatiti otpremninu, s tim da se prosječna plaća dovede na razinu plaće koju bi radnik ostvario da je radio.
vecernji.ba
