Popuštanje mjera karantene ipak je hrvatskom gospodarstvu omogućilo da prodiše, makar i na škrge, što bi Hrvatskoj, u konačnici, moglo omogućiti da izbjegne najcrnji scenarij krize potaknute pandemijom koronavirusa, piše u četvrtak Jutarnji list.
Ipak, upozoravaju makroekonomisti, povratak u normalu još je jako daleko, a od posljedica udara koji je pandemija dosad ostavila na ekonomiju Hrvatska će se oporavljati još godinama. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i nadi da se u potpuni lockdown nećemo morati ponovno vraćati: u tom slučaju, saldo bi bio još negativniji nego što je sada, navodi dnevnik.
“Čini se da je prvo poluvrijeme pri kraju i da nam je gospodarstvo malo prodisalo. Neki sektori hrvatskoga gospodarstva, poput turizma i s njime povezanim djelatnostima, u ovoj će godini imati velikih problema i sigurno je da će teže izaći iz krize. S druge strane, sektori pružanja osobnih usluga, ali i OPG-a, već su se polako počeli oporavljati ili će se oporaviti znatno brže i lakše”, kaže, Damir Novotny ekonomski analitičar.
Iako mnogima to može izgledati manje bitno od velikih sektora poput turizma, Novotny ističe da je tu riječ o obrtima i mikropoduzećima koji zajedno zapošljavaju oko 100.000 ljudi, što nije nezanemarivo.
Sve to, međutim, ne znači da je pred nama dobra godina. Naime, ističe Novotny, u ovoj je godini realno očekivati pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9 posto, kako nam je nedavno prognozirao MMF, a pad bi, strahuje, mogao biti i znatno veći. Ukratko, recesiju, i to prilično duboku, nećemo izbjeći.
I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i dalje se kao najvjerojatnijeg drži scenarija pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 9 posto. Potpuni lockdown, upozorava, gospodarstvo u prosjeku stoji oko 3 posto BDP-a mjesečno, a u uslužnim ekonomijama, kakva je naša, taj pad može biti i veći, ovisno o dijelu godine.
“Sve ovo je situacija kao u ratu, 1991. godine”, upozorava Lovrinčević. Dodaje kako labavljenje karantene ima dva aspekta. Jedan aspekt je fiskalni, koji ćemo vidjeti kroz fiskalne račune i pokazat će nam kako je postupna deblokada ekonomije utjecala na trgovinu i niz drugih djelatnosti. Drugi aspekt je onaj uslužnih djelatnosti, koji još nije fiskaliziran. To se posebno odnosi na tržnice, a djelomično i na usluge taksi-prijevoza. Konačno, tu je i siva ekonomija, koja je u Hrvatskoj i dalje jaka.
Kao podatak koji budi nadu nakon prvih popuštanja mjera karantene dnevnik navodi Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb koje u posljednja dva tjedna bilježe polagani rast prometa i prihoda na svim dionicama kojima upravljaju. Prema dostupnim podacima, bilježi se ukupan porast prometa od 30 posto te rast prihoda od oko 20 posto.
Vrisak.info
