Prema podacima CCI-ja, razlika u plaćama između javnog i realnog sektora u BiH najviša je u Europi u korist javnog sektora, plaće u javnom sektoru u FBiH veće za 49%
Prema podacima Centara civilnih inicijativa, razlika u plaćama između javnog i realnog sektora u BiH je najviša u Europi u korist javnog sektora te su, kako kažu, plaće u javnom sektoru u FBiH veće za 49%, a u RS za 37%, dok iz udruga poslodavaca i sindikalci tvrde da se ta razlika ipak smanjuje, piše Večernji list BiH. Igor Gavran, ekonomski analitičar, istaknuo je za Nezavisne da je ovaj podatak jedan od brojnih koji ilustriraju odnos nadležnih prema gospodarstvu i ekonomskom razvoju. “Kada bi taj javni sektor bio učinkovit, troškovi plaća bi se mogli smatrati ulaganjem i sredstvom privlačenja najkvalitetnijih kadrova, koji bi potom kreirali ekonomske reforme i povoljno poslovno okruženje u kojem bi potom realni sektor imao prostora za razvoj i posljedično viša primanja zaposlenih”, rekao je Gavran i dodao da je bitno napomenuti da plaće “prosječnih” državnih službenika nisu posebno visoke te da je razlika tako velika zbog sramno niskih plaća u realnom sektoru.
Minimalne plaće
Stručnjaci smatraju da podaci o prosječnim plaćama u BiH nisu relevantan uvid u ekonomsko stanje budući da su u javnom sektoru znatno veće plaće nego u privatnom. Ekonomist Faruk Hadžić ranije je za Radiosarajevo.ba kazao da prosječna plaća nije toliko mjerodavna. “Nedavno smo vidjeli informacije da su u RS-u isplaćene mjesečne plaće oko pola milijuna KM, koje također ulaze u prosjek i podižu ga, a i dalje imamo oko 400.000 radnika koji u realnom sektoru imaju prosječnu plaću od 600 KM”, objasnio je Hadžić. Dodao je da ako BiH želi težiti približavanju standardu regije, pa tek onda razvijenih zemalja EU, treba povećati minimalne plaće, čime će doći i do rasta potrošnje i pokretanja ekonomske aktivnosti. “Ako nisu rasle plaće u realnom sektoru, onda je sasvim jasno što je utjecalo na rast prosječnih plaća, a to je javni sektor i proračunska potrošnja“, smatra Hadžić. Dok većina građana Bosne i Hercegovine preživljava s plaćom od oko 600 KM, koliko iznose primanja zaposlenika u realnom sektoru, nekim našim sugrađanima visina plaće ne predstavlja problem. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća iznosi od oko 900 KM, ali u taj prosjek uračunata su i primanja zaposlenih u javnom sektoru. Krajem prošle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na neto plaću do 450 KM bio je prijavljen 133.621 radnik, od ukupno 521.025 zaposlenih. Ovi podaci ukazuju da dnevnica jednog radnika prijavljenog na minimalac iznosi oko 19,50 KM, za vrijeme od 23 radna dana, odnosno 2,40 KM po radnom satu, bez obzira na stručnu spremu, jer ona nije zakonski regulirana. Sličan problem je prisutan i u Republici Srpskoj. Ipak, Zavod MIO RS posjeduje podatke koji govore da su čak 673 fakultetski obrazovana radnika i dva magistra znanosti radila mjesečno za plaću u iznosu od 440 KM, krajem prošle godine. Podaci Zavoda MIO RS pokazuju da je, od ukupno 89.820 zaposlenih prijavljenih na plaću od 440 do 600 KM, fakultetsku diplomu imao svaki 14., dok je u ovom rasponu zarada bilo 15 magistara i jedan doktor znanosti. Na plaću u rasponu od 440 do 500 KM bila su prijavljena 47.333 zaposlena, od čega 2626 s VSS, sedam magistara i jedan doktor znanosti. Također, na plaću od 500 do 600 KM bio je prijavljen 30.291 radnik, od kojih 3184 s VSS i šest magistara. Platni razredi ne postoje, nisu uvedeni u normu i praksu. Kada bi postojali platni razredi, i to tako da se na najnižu osnovicu mogu prijaviti samo NK radnici, srednja stručna sprema na 460 – 600, VŠS 600 i više KM, VSS ne niže od prosječne plaće u RS.
Razvijen realni sektor
Prosječna plaća u javnoj upravi Federaciji BiH neslužbeno iznosi 1250 maraka, a u realnom sektoru, dakle proizvodnji, ona je oko 530 KM, premda to država odbija potvrditi, pravdajući time da se podaci ne vode odvojeno za realni i javni sektor. Treba pogledati prosječne plaće radnika po gradovima, čija industrija proizvodi i prodaje na tržištu svoje proizvode. Recimo, najnižu neto plaću u FBiH ima općina Gračanica, 541 KM, zatim općina Žepče, 545 KM, općina Tešanj – 571, općina Domaljevac-Šamac 584 KM, općina Visoko 593 KM. Uglavnom se radi o općinama s izuzetno razvijenim realnim sektorom.
Ljiljana Vidačak/Večernji list
