Priča o štrajku liječnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pokrenula je niz pitanja o radu u ovoj struci, osobito kada su u pitanju privatne ordinacije i poliklinike. Podaci iz obračuna sredstava za 2017. godinu, koje je analizirao Zavod zdravstvenog osiguranja ove županije, otkrivaju kako privatni zdravstveni sektor ima prihode koji su znatno veći od očekivanih.
Oni su samo u prošloj godini iznosili 55,683.969 maraka, piše Večernji list BiH. Podijeljeno po kategorijama, privatne zdravstvene ustanove imale su prihod od 6,449.449 maraka, dok su privatne ljekarne imale promet od čak 49,234.470 maraka. Prema istim tim podacima, zarada privatnih zdravstvenih ustanova prošle godine iznosila je 740.574 maraka, dok su vlasnici privatnih ljekarni ostvarili zaradu od 3,154.065 maraka.
Ljekarne u spomenutoj županiji poslovnu godinu zaključile su s 2,43 milijuna maraka potraživanja, dok je u slučaju privatnih zdravstvenih ustanova taj iznos bio samo 19.511 maraka. ”To znači kako stanovnici ove županije redovito plaćaju usluge koje traže u privatnim zdravstvenim ustanovama. Iako imamo tešku socijalnu sliku i veći broj nezaposlenih, u slučaju bolesti ljudi će uvijek naći sredstva da bi podmirili troškove liječenj’, rekli su Večernjakovi sugovornici, kojii govore da je iznenađujuće da pacijenti u HNŽ-u troše u privatnim ordinacijama i klinikama više od šest milijuna maraka godišnje iako županija ima čak tri bolnice ”To jasno govori kako imamo veliki problem u zdravstvenom sektoru.
Županijske institucije izdvajaju oko 150 milijuna maraka za zdravstveni sustav, a građani opet moraju izdvojiti šest milijuna maraka za usluge kod liječnika koji rade privatno. Također, postavlja se pitanje koliko liječnici, koji rade u javnim ustanovama, rade i u privatnom angažmanu. Te dvije stavke bi u budućnosti trebalo razdvojiti i liječnici bi se trebali odlučiti hoće li raditi privatno ili u javnim institucijama. Pacijenti bi u tome slučaju sigurno dobivali bolju uslugu nego je to sada slučaj”, mišljenja su neimenovani sugovornici Večernjeg lista.
Privatne zdravstvene ustanove prošlu godinu su završile s dugom od 131.048 maraka, a privatne ljekarne s dugom od čak 9,613.891 maraka. Radi se o obvezama prema dobavljačima koje nisu izmirene u roku od 90 dana. Institucije moraju biti mnogo učinkovitije u kontrolama ako želimo više reda u zdravstvenom sektoru, osobito njegovom privatnom dijelu. U svakom slučaju, piše Večernjak županija u kojoj živi nešto više od 250.000 ljudi, a koja ima tri bolnice, ne bi trebala imati nikakve potrebe za privatnim zdravstvenim ustanovama. Ove institucije bi trebale zadovoljiti sve potrebe stanovnika HNŽ-a, ali to očito nije slučaj. Zbog toga se reformi zdravstvenog sustava u HNŽ-u treba pristupiti u što kraćem roku.
