Dva tromjesečja uzastopno primjetno je smanjenje potražnje za potrošačkim i stambenim kreditima u Bosni i Hercegovini, objavila je nedavno Centralna banka BiH, a razlog treba tražiti u nekoliko čimbenika, počevši od ekonomske krize koja pogađa svako kućanstvo, a samim tim i utječe na smanjenje potrošnje.
Krediti za poduzeća
Potražnja za kreditima kod poduzeća ima različite tendencije te je u četvrtom tromjesečju 2020. godine registriran blagi porast potražnje za kratkoročnim, dok je smanjena potražnja za dugoročnim kreditima.
Izražena očekivanja u pogledu ponude govore kako se ne očekuje skoro ublažavanje kreditnih uvjeta, a u pogledu potražnje očekuje se blagi porast potražnje kredita kod stanovništva i kratkoročnih kredita kod poduzeća.
Ovakav razvoj na tržištu je očekivan s obzirom na ekonomske posljedice pandemije prouzročene COVID-19, a slični trendovi zapažaju se i u drugim ekonomijama.
Podsjećamo, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) provela je anketu o kreditnoj aktivnosti banaka, čiji je cilj da se stekne uvid u kretanje standarda i uvjeta kreditiranja komercijalnih banaka te sagleda ponuda i potražnja za kreditima u BiH.
Objavljeni su rezultati za treće i četvrto tromjesečje 2020. godine, koji pokazuju da je na strani ponude došlo do pooštravanja uvjeta za kreditiranje, uz istodobno smanjivanje potražnje za kreditima i za poduzeća i za stanovništvo. Glavni čimbenici koji utječu na pooštravanje kreditnih uvjeta vezani su za percepciju rizika, a što je posljedica pogoršanih ekonomskih okolnosti vezanih uz recesiju. Guverner Centralne banke BiH Senad Softić kazao je za Večernji list kako je ovakva anketa vrlo korisno istraživanje kroz koje se prikupljalju kvalitativne informacije od komercijalnih banaka o promjenama uvjeta kreditiranja u danom tromjesečju s jedne strane, a s druge strane prate se promjene vezane uz potražnju kredita, odnosno o interesu klijenata za zaduživanje. Na osnovi toga, naglasio je Softić, dobiva se cjelovita slika o kreditnom tržištu u BiH i stječe uvid u buduća kretanja, odnosno hoće li se pooštravati ili ublažavati kreditni uvjeti za stanovništvo i gospodarstvo te od banaka prikupljaju njihova viđenja o potražnji za pojedinim kategorijama kredita. – Radi se o standardnom istraživanju, tj. analitičkom alatu koji se primjenjuje u eurozoni i drugim zemljama. Mi smo zato nastojali što više primjenjivati metodologiju ECB-a. Kretanja koja trenutačno zapažamo u BiH slična su s drugim zemljama s obzirom na trenutačnu pandemijsku recesiju – kazao je Softić.
Važnost
Europska središnja banka (ECB) je, kroz zaključke Ekonomskog dijaloga između Europske unije i zapadnog Balkana, sugerirala važnost uvođenja ovog analitičkog instrumenta. U tom smislu je ovo istraživanje u značajnoj mjeri metodološki usklađeno sa sličnom anketom koja se provodi za eurozonu. U realizaciji ove ideje izuzetno značajnu tehničku pomoć pružila je Austrijska narodna banka kroz IPA projekt o jačanju kapaciteta središnjih banaka zapadnog Balkana, čime se postupno vrši i usklađivanje s principima rada Europskog sustava središnjih banaka, objašnjeno je iz CB BiH.
Vrisak.info
