Pokrenuti biznis uz što manje birokratskih procedura, a pritom imati pripremljeno zemljište uz osiguranu infrastrukturu, vizija je koju je potrebno ostvariti ako Bosna i Hercegovina želi biti prostor privlačan za investiranje. Koncept poslovnih, ali i slobodnih zona u bliskoj bi se budućnosti mogao pokazati kao pun pogodak kada je riječ privlačenju većeg broja investitora, kako domaćih tako i inozemnih, piše Večernji list BiH.
Upravo je o temi investicija nedavno bilo govora na prvoj konferenciji Global Business Executive Retreat 2021., koja je održana na Jahorini, a tom je prilikom Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao kako je jedan od načina na koji bi država mogla privući strane investitore formiranje više slobodnih zona, a investitori ne smiju biti sami.
Ministarstvo će biti servis i pomoći pri svakom problemu kako bi se investicije uvećale i tekle neometano – poručio je on. O samom ulaganju govorio je Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora, koji je ovom prilikom poručio kako se BiH mora okrenuti privlačenju stranih investicija jer zanimanje za ulaganje u našu zemlju postoji te je ključna poruka da ni jedan ozbiljan investitor nije izgubio svoj kapital poslujući u Bosni i Hercegovini. A upravo je pitanje realiziranja kapitala u fokusu niza strateških dokumenata i mjera koje se žele realizirati. Pandemija je narušila investicijske cikluse, a koji su i prije bili opterećeni nekim strukturnim barijerama, pa iako se u ovoj godini ne očekuje rast na razini pretpandemijske 2019., ona može biti domar zamah za rast koji se očekuje 2022. godine.
Ipak, prije toga nužno je provesti reforme koje će se odnositi na poboljšanje poslovne klime uz smanjenje javne potrošnje. Ove godine, sudeći prema Programu ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za razdoblje 2021. – 2023. godine, očekuje se 6,5 milijardi maraka bruto investicija. Niz lokalnih zajednica krenuo je putem realizacije olakšavanja uvjeta za investitore, i to kroz model poslovnih zona, no promjene u kontekstu ukupne poslovne klime moraju obuhvatiti cijelu zemlju.
Posušje, Grude, Žepče… samo su neke od lokalnih zajednica u kojima spomenuti model proizvodi sve bolje rezultate iz godine u godinu; zadovoljni su i općine i investitori, a prisutno zanimanje pokazuje kako je model pun pogodak. Kroz poslovne zone u velikom broju lokalnih sredina osigurava se brz i siguran najam zemljišta, manje cijene, opskrbljenost svom potrebnom infrastrukturnom, počevši od struje i vode pa do interneta, a kroz različite modele subvencija gospodarstvenici u poslovnim zonama dobivaju veće prilike za lakši i učinkovitiji rast poslovanja, smanjujući ukupne troškove. Posljednji podaci govore da u Federaciji postoji više od 130 poslovnih zona u kojima posluje više od 1020 gospodarskih subjekata, a o uspješnosti modela dovoljno govori podatak kako se kroz takve zone generira više od 3,5 milijardi maraka izvoza.
Svojim korisnicima poslovne zone nude različite pogodnosti. One mogu biti iskazane kroz povoljnije najamnine, odgođeno plaćanje, organiziran marketinški nastup, pomoć u izvozu i dr.
Iste generiraju visoku dobit, zapošljavaju veliki broj stanovnika općine na čijem se prostoru nalaze, fleksibilno se postavljaju prema izazovima i zahtjevima tržišta, dok, s druge strane, same općine pametnim potezima na ovaj način stimuliraju poduzetničke vještine te olakšavaju poslovanje poduzetnicima kroz povoljne najamnine zemljišta.
Podsjetimo, bruto investicije u 2019. godini iznosile su 6,8 milijardi maraka te su u kriznoj 2020. godini pale na 6,08 milijardi maraka, a što je dovoljan pokazatelj o snazi krize koja je pogodila ne samo domaće već i tržište onih zemalja iz kojih dolaze investicije u BiH.
Vrisak.info
