Prema podacima Eurostata, samo jedan od deset studenata i srednjoškolaca u Republici Hrvatskoj, odnosno mladih ljudi koji se obrazuju, radi tijekom školovanja.
Taj broj dramatično je nizak u usporedbi sa zemljama poput Nizozemske (73 posto), Danske (52 posto) i Njemačke (45 posto), gdje veći broj mladih radi usporedno sa školovanjem.
Podataka za BiH nema, međutim, studentski život u BiH nije nimalo jeftin. Stoga se studenti nerijetko odlučuju raditi povremene poslove usporedno sa školovanjem.
Ono što je najvažnije za prijavu u studentski servis u BiH status je redovitog studenta. Poslovi su različiti, a uglavnom je riječ o čišćenju, utovaru, slaganju u skladištu, promocijama, teškim fizičkim poslovima.
Također, studenti često znaju raznositi letke ili račune. Za te poslove studenti mogu zaraditi od 3 do 10 KM po satu, a za neke poslove čišćenja dnevnica je od 25 do 30 KM. Ipak, službenih brojeva o broju studenata koji rade u BiH nema. Međutim, uskoro bi sve trebalo biti znatno transparentnije.
Dopuna Zakona o radu FBiH, koja je usvojena u oba doma Parlamenta, studentima omogućava rad na privremenim i povremenim poslovima u trajanju do 180 dana, odnosno šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine, s tim da su u tekst zakona ugrađeni svi mehanizmi zaštite na radu, što podrazumijeva i da studenti ne smiju biti angažirani na poslovima povećanog rizika.
Zakonska praznina do sada je rezultirala jačanjem “crnog tržišta” kada je u pitanju taj sektor, ali i dovodila do “stanja pravne anarhije” u kojem su pravne osobe koje obavljaju djelatnost posredovanja prema vlastitim željama i stavovima utvrđivale sustav i pravila rada, koja često nisu imala zakonsko uporište jer oblast nije bila zakonski regulirana, a poslodavci nisu imali alternative po pitanju suradnje s njima. Međutim, redoviti učenici i studenti koji su zainteresirani za samofinanciranje prvi put u FBiH dobivaju zakonski okvir koji će im regulirati sva prava iz radnih odnosa.
U Službenom glasniku FBiH, broj 39/24, u srijedu su objavljene dopune Zakona o radu FBiH. Dopune se odnose upravo na mogućnost angažiranja studenata.
Studentom se smatra osoba između 18 i 26 godina, upisana na akreditiranu visokoškolsku ustanovu na kojoj studij pohađa redovito, izvanredno, učenjem na daljinu ili kombiniranjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, u skladu s propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u BiH odnosno FBiH.
– Ugovor sa studentom može se zaključiti najviše dva puta tijekom jedne kalendarske godine, na razdoblje koje može ukupno trajati najdulje 180 dana u tijeku kalendarske godine. Student može obavljati isključivo poslove koji nisu s povećanim rizikom u skladu s propisima iz oblasti zaštite na radu te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme (sezonski i pomoćni poslovi), s punim ili nepunim radnim vremenom – objasnio je za akta.ba Denis Zukić, izvršni direktor FEB d. d. Sarajevo.
Dodaje da, shodno odluci o visini doprinosa za MIO za osobe osigurane u određenim okolnostima, postoji obveza plaćanja osiguranja u iznosu od 60 KM za sve osobe angažirane po osnovi ugovora o privremenim i povremenim poslovima.
Također, propisana je i obveza prijave nadležnoj ispostavi PU FBiH putem obrasca JS 3120. Postoji porezna praksa da se sve isplate po osnovi ugovora o privremenim i povremenim poslovima oporezuju s “malim doprinosima” – 4% zdravstvenog osiguranja i 6% MIO, uz obvezu plaćanja 10% poreza na dohodak.
S obzirom na to da je zakon usvojen u Domu naroda u svibnju, a da je rok za donošenje podzakonskih akata mjesec dana, studentima će zakonski biti omogućeno raditi već tijekom ovog ljeta. To je svakako jako bitno u kontekstu nedostatka radne snage, osobito one u ugostiteljstvu i na sezonskim poslovima.
Vrisak.info
