Skok od gotovo 12 posto naplaćenih neizravnih poreza, polagani rast BDP-a, ali i privatne potrošnje – sve to su pokazatelji postupnog oporavka domaćeg gospodarstva u prvom dijelu ove godine koji ulijevaju nadu i pružaju prostor za optimizam kada je riječ o ekonomskim kretanjima, piše Večernji list BiH.
Pokazatelji iz prvog dijela ove godine upućuju kako je bosanskohercegovačko gospodarstvo žilavo u vremenima krize te pronalazi način opstati u teškim okolnostima, a konstantni rast izvoza i industrijske proizvodnje reflektira se i na rast bruto domaćeg proizvoda, kako u proizvodnom pristupu tako i onom rashodovnom (potrošnja).
Prvo tromjesečje
Podaci Agencije za statistiku jasno upućuju na postojanje oporavka kad je riječ o prvom tromjesečju ove godine, pa je tako, kada je riječ o proizvodnji, realni rast BDP-a u prvom tromjesečju 2021. godine, u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, iznosio 1,5%. Rastao je BDP i u odnosu na tromjesečje ranije. Tako desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom tromjesečju 2021. godine od 4,6% u odnosu na prethodno tromjesečje.
Kada je riječ o ekonomskim područjima koja bilježe najveći rast, treba naglasiti kako je na prvom mjestu prerađivačka industrija koja je inače pokazala iznimnu otpornost na krizu. Tako je, promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom tromjesečju 2021. godine, u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u djelatnostima prerađivačke industrije (C) 8,4%, financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) 5,1% i administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (N) 4,8%. Prvo tromjesečje ove godine pokazuje dobre znakove i kad je riječ o rashodima, odnosno potrošnji.
Sezonski prilagođena serija podataka u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP-a u prvom tromjesečju 2021. od 0,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.
Promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u prvom tromjesečju 2021. godine u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, realni rast zabilježen je kod gotovo svih kategorija: potrošnja kućanstava – 1,4%, potrošnja države – 0,5%, izvoz roba i usluga – 11% i uvoz roba i usluga – 0,9%, dok je realan pad zabilježen kod bruto investicija od 12%.
Zamjetan rast
Kad je riječ o prikupljanju neizravnih poreza, podaci za prvih pola godine također idu u prilog tezi o oporavku gospodarstva. Tako su prihodi od neizravnih poreza u tom razdoblju iznosili tri milijarde i 855 milijuna KM i veći su za 413 milijuna KM ili 11,99 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., kada su iznosili tri milijarde i 442 milijuna KM.
Zanimljivo je i da su prihodi od neizravnih poreza veći i u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kada su ukupno prikupljene tri milijarde i 810 milijuna KM.
Vrisak.info
