Politička neslaganja i nedostatak dogovora u Bosni i Hercegovini ne samo da usporavaju njen napredak prema europskim integracijama, već i onemogućavaju korištenje financijske pomoći iz Plana rasta.
Zbog političkih nesuglasica BiH već godinama ne može pristupiti IPARD fondu koji je jedan od najizdašnijih fondova Europske.
Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini nemaju pristup sredstvima iz IPARD-a jer država nije uspjela uspostaviti potrebnu strukturu za upravljanje ovim fondovima.
S druge strane, zemlje poput Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske već koriste IPARD III sredstva, koja ukupno iznose 990 milijuna eura za razdoblje 2021. – 2027. Svaka zemlja također doprinosi iz nacionalnih sredstava, što povećava ukupnu vrijednost projekata.
Glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig navodi kako BiH trenutačno ne koristi sredstva iz IPARD-a, prenosi Večernji list.
– Kako je više puta isticano u izvješćima Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja mogla koristiti sredstva iz IPARD-a, potrebno je da nadležni uspostave potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji podrazumijeva uspostavu središnjih (tj. na državnoj razini) operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU-a, kao što su tijelo za upravljanje IPARD-om, agencija za IPARD/agencija za isplate, upravljačka struktura sastavljena od ureda za podršku NAO i računovodstvenog tijela, nadzorni odbor za IPARD itd. – rekao je je Koenig.
Koening podsjeća i kako zajednička poljoprivredna politika EU (CAP) pomaže u osiguravanju stabilne opskrbe hranom, zaštiti prihoda poljoprivrednika, okoliša i održavanju života u ruralnim područjima.
Politika Europske unije (CAP) predstavlja značajan dio proračuna EU-a, s čak 386,6 milijardi eura izdvojenih za razdoblje 2021.–2027. godine.
Koeining ističe kako IPARD (Instrument za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju) pruža financijsku podršku zemljama kandidatima kako bi se pripremile za članstvo u EU te provele zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a (CAP). Podupire reforme u poljoprivredi i ruralnom razvoju, potiče usklađivanje sa standardima EU-a i tranziciju prema održivim sustavima prehrane. Pored sredstava EU-a, program zahtijeva doprinos iz nacionalnog proračuna korisničkih država, čime se osiguravaju sredstva za razvoj poljoprivrede i ruralnih zajednica.
– Osim toga, preduvjet za dobivanje podrške kroz IPARD je da zemlja ima usvojenu nacionalnu strategiju za poljoprivredu i ruralni razvoj. Relevantni zakonodavni okvir EU-a također zahtijeva izradu IPARD programa na središnjoj razini i provedbu kroz višegodišnje programe s godišnjim uplatama – dodao je Koenig.
Procedura za pristup EU fondovima
Objasnio je kako procedura za korištenje IPARD sredstava zahtijeva da sustav IPARD prođe reviziju Europske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa svim pravilima EU-a. Tek tada zemlja može dobiti sredstva za implementaciju specifičnih mjera u okviru programa. Sve zemlje korisnice i Europska komisija potpisuju posebne sporazume koji preciziraju zadatke, odgovornosti, kontrole i uvjete isplata.
Također, sustav mora imati uspostavljene pravne, institucionalne i financijske aranžmane te obučen kadar za obavljanje svih potrebnih zadataka prema standardima EU-a.
– Prednosti financiranja kroz IPARD su značajne za korisnike. Stoga pozivamo BiH da postigne dogovor u vezi s IPARD sustavom u skladu s pravilima EU-a i počne pripreme za njegovu uspostavu, što također predstavlja nužno usklađivanje sa zakonima i standardima EU-a u procesu pristupanja – zaključio je Koenig.
Vrisak.info
